Diljem Europe, od Atlantskog oceana do Sredozemnog mora, kada je riječ o praćenju kvalitete mora, većina kupališta smatra se vodom visoke kvalitete za kupanje. Ova se procjena temelji na dva ključna zdravstvena pokazatelja, Escherichia coli (E. coli) i crijevnm enterokokima, prema smjernicama Direktive o upravljanju kvalitetom vode za kupanje (EU, 2006).
Ipak, kada govorimo o dugoročnom upravljanju obalnim područjima, potencijalni problemi kriju se u bliskoj budućnosti. S obzirom na sve izraženije učinke klimatskih promjena, ubrzanu urbanizaciju obalnih područja i porast turističkih aktivnosti, okoliš je izložen dodatnim pritiscima. Posebno su značajni dinamični izvori onečišćenja, poput onih koji potječu od pomorskog prometa.
Koncepcijski model odnosa između klimatskog zatopljenja i pojave E. coli, crijevnih enterokoka i cijanobakterija. (Izvor: EEA):
Osim utjecaja klimatskih promjena i onih uzrokovanih ljudskim utjecajem na kvalitetu kupališta, postavlja se pitanje je li uobičajena klasifikacija ‘kupališta’ dovoljna za osiguranje javnog zdravlja, s obzirom na to da se građani i turisti kupaju na raznim lokacijama neoznačenim za kupanje.
Kako bi se riješili ovi problemi i izgradili kapaciteti otpornosti na nacionalnoj razini u RH, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), nastavni zavodi za javno zdravstvo Primorsko-goranske, Istarske i Splitsko-dalmatinske županije te Zavodi za javno zdravstvo Zadar i Ličko-senjske županije zajedno s nama, sklopili su partnerstvo za inovativni projekt ‘Coastal Anthropogenic Pollution Risk Identification’.
Korištenjem naprednog tehnološkog sustava temeljenog na umjetnoj inteligenciji, satelitskom nadzoru te sustavnom i strateškom uzorkovanju, partneri nastoje omogućiti precizniju identifikaciju rizika od onečišćenja uzrokovanih ljudskim djelovanjem u obalnim područjima, pridonoseći očuvanju naših obala i mora. Već je više od stotina lokacija uključeno duž jadranske obale, s ciljem proširenja u sljedeće tri godine.
Ovo predstavlja dosad neviđenu geografsku i hidromorfološku raznolikost u skupovima podataka za treniranje umjetne inteligencije, osiguravajući da se model može prilagoditi različitim budućim trendovima.
Ključne prednosti ovog projekta uključuju:
- širu geografsku pokrivenost
- učestalije i preciznije praćenje
- dinamičko praćenje zagađenja
- razvoj prediktivnih sposobnosti
- brzu integraciju novih prepoznatih onečišćujućih tvari
- jačanje otpornosti na klimatske promjene
- proširenje tehnologije na zrak i kopno
- potporu turizmu i plavoj ekonomiji u cjelini
Uz pomoć satelitske tehnologije, HZJZ, kao i nastavni i županijski zavodi, sada će moći efikasnije i češće prikupljati podatke, uključujući i ona područja koja su udaljena ili teško dostupna, poput otoka. Na taj način osigurat će se bolja zaštita zdravlja stanovnika i posjetitelja, te omogućiti brža reakcija u slučaju otkrivanja zagađenja, poput prisutnosti opasnih bakterija E. coli ili crijevnih enterokoka.
Izuzetno smo ponosni na ovaj projekt, koji na razini cijele države koji predstavlja novo poglavlje u praćenju kvalitete vode na kupalištima, kao potpora tradicionalnom monitoringu temeljenom na uzorkovanju. Cilj je uspostaviti novi standard za praćenje u puno većem opsegu te primjenu načela klimatske sigurnosti kako bismo dugoročno osigurali javno zdravlje za građane, turiste i ostale posjetitelje diljem Hrvatske.
Projekt je usklađen s Direktivama, a to su:
Okvirna direktiva o morskoj strategiji (Marine Strategy Framework Directive)
Okvirna direktiva o vodama (Water Framework Directive)
Direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda (Urban Waste Water Treatment Directive)