Primjene

Ubrzana urbanizacija priobalnog područja stvara mnoštvo stresora na vodeni okoliš. Sustavi praćenja na velikoj skali jamče pozitivnu spregu između zadovoljavanja visokih kriterija javnog zdravstva, morske bioraznolikosti i sigurnosti intenzivnog pomorskog prometa. Satelitsko daljinsko istraživanje predstavlja idealno rješenje za kontinuirano praćenje kvalitete priobalnih voda.

Za razliku od mora i oceana, vodena tijela na kopnu imaju slabija svojstva samočišćenja. Dodatni antropogeni utjecaji, kao što su ispuštanje otpadnih voda i priljev minerala i nutrijenata iz poljoprivrednih izvora, posljedično vode prema povećanoj eutrofikaciji kopnenih vodenih tijela. Promatranje Zemlje satelitima omogućuje sustavnu prostorno-vremensku analizu kvalitete velikog broja vodnih tijela kao što su rijeke, jezera i izvorišta pitke vode.

Sektor akvakulture sve više dobiva na važnosti u ukupnoj proizvodnji hrane. Učinkovitost uzgajivača ribe i školjkaša znatno ovisi o vodenom sustavu na kojemu se farme nalaze. Monitoring i održavanje visoke kvalitete vode je od iznimnog značaja. Daljinsko istraživanje putem satelitskih podataka, u kombinaciji s uzorkovanjem i modelima predviđanja, nude pravovremen i moćan alat za optimizaciju uzgoja.

S obzirom da je najvećim dijelom svjetski turizam usmjeren na priobalna područja, veliki je izazov ove grane ekonomije osigurati visoku kvalitetu voda upravo u tim područjima. Promatranje plaža i priobalnog područja putem satelita daje češći uvid u kvalitetu vode na velikom području uz minimalne troškove.

Batimetrija bazirana na obradi satelitskih podataka predstavlja jedan od suvremenih alata za mapiranje dubine plitkih voda. U usporedbi s ostalim metodama, troškovi dobivanja batimetrijskih karata plitkog pojasa priobalja (s rezolucijom od 10 m ili još većom rezolucijom) putem daljinskog istraživanja satelitima puno su manji. Batimetrija zasnovana na satelitskim podacima je posebno korisna za istraživanje kristalno čistih priobalnih voda poput Jadranskog ili Jonskog mora.

Plava ekonomija je pojam koji se odnosi na eksploataciju mora i oceana, a ekvivalentan je zelenoj ekonomiji na kopnu. Plava ekonomija stavlja veliki naglasak na održivost u smislu ravnoteže između ekonomskog razvoja i očuvanja morskih ekosustava. Akvakultura, turizam, morski promet, ispuštanje otpadnih voda i ekologija samo su neki su od brojnih segmenata plave ekonomije. Satelitski podaci imaju ključnu ulogu u plavoj ekonomiji zahvaljujući mogućnostima visokog prostorno-vremenskog monitoringa s primjenom u različitim sektorima.

Daljinsko istraživanje putem satelitskih podataka idealno je za planiranje projekata i procjenu rizika kod urbanizacije priobalnog područja. Satelitski podaci omogućuju vrijednu informaciju za procjenu utjecaja na okoliš, lociranje mogućih mjesta za iskop, batimetrijsku analizu, itd.