Suradnja Europske Svemirske Agencije (ESA) i Europske komisije (EK) dovela je do nastanka EU programa pod nazivom Copernicus kojeg vodi ESA, a EK je dosad financirala s ukupno 8,2 milijardi EUR-a. Trenutno traju pregovori s EK oko odobravanja proračuna (budžeta) za Europski svemirski program u narednom periodu financiranja 2021. – 2027. godine, a inicijalni predloženi budžet je procijenjen na oko 16 milijardi EUR-a, od čega bi oko 5,8 milijardi bilo dodijeljeno Copernicus programu. (https://www.copernicus.eu/en/eu-budget-eu16-billion-space-programme-boost-eu-space-leadership-beyond-2020) (https://spacenews.com/copernicus-budget-gets-budget-boost-from-european-commission/) 

Od 2014. godine lansirano je više različitih satelita pod skupnim nazivom Sentinel koji čine okosnicu Copernicus programa. Kružeći oko Zemlje sateliti svakodnevno prikupljaju terabajte podataka koji su na raspolaganju svim korisnicima Copernicus programa (usluga). Satelitsko praćenje pronalazi primjene u različitim sektorima kao što su agrikultura i šumarstvo, monitoringu voda i mora, energetici i pri praćenju klimatskih promjena. U sklopu Copernicusa moguć je uvid u baze podataka s mjerenjima provedenim na referentnim postajama kako bi se omogućila provjera kvalitete satelitskih podataka i iz njih proizašlih usluga. Jedan od glavnih ciljeva Copernicus programa je komercijalizacija i implementacija satelitskih podataka kroz različite usluge i proizvode te stvaranje dodane vrijednosti za sve građane Europske unije.  

Republika Hrvatska je 19.2.2019. potpisala ugovor o suradnji s ESA-om (Cooperation Agreement) što  otvora mogućnosti za integraciju usluga svemirske industrije u svakodnevicu građana RH. Jedna od „domaćih“ tvrtki je SeaCras, koja je usmjerena na monitoring (praćenje) kvalitete vodnih tijela te izrade automatskih sustava praćenja. 

Sve zemlje članice EU imaju obavezu poštivati EU Direktivu 2000/60/EZ (Water Framework Directive 2000/60/EZ) te je od iznimne važnosti imati sustav monitoringa voda koji se očituje sljedećim karakteristikama:

 

  • Preciznost
  • Sveobuhvatnost
  • Česta vremenska pokrivenost
  • Učinkovitost i jednostavnost
  • Ekonomska isplativost

 

Navedene karakteristike su u skladu s ciljevima samoodrživosti izdanih od strane UN-a (Sustainable Development Goals) te Europskog Zelenog Plana (The European Green Deal, EU).

U kontekstu RH, koja se ponosi mnogobrojnim i raznovrsnim površinskim vodama te razvedenom obalom, monitoring je od iznimne važnosti. Socio-ekonomski aspekt stanja voda u RH se, između ostalog, najbolje vidi na primjeru turizma koji direktno ovisi o vodoopskrbi, čistoći mora i kopnenih vodnih tijela, itd. 

Jedan od načina istovremenog monitoringa velikog broja vodnih tijela i priobalnog pojasa je daljinsko praćenje satelitima, poput onih iz Sentinel misije. Neke od pokazatelja kvalitete voda, kao na primjer koncentraciju klorofila ili sedimenata, može se pratiti daljinskim istraživanjem s visokom točnošću i frekvencijom, a istovremeno s velikom prostornom pokrivenošću.

Konkretan primjer monitoringa priobalnog mora donosimo u sljedećem članku StudyCaseZadar.