Sustavom SeaCras, koji koristi umjetnu inteligenciju (AI) i satelitske tehnologije, detektirana je mrlja naftnog derivata (goriva) na širem lučkom području luke Hvar, uključujući i dio pripadajućeg akvatorija.
Prema kriterijima iz Priloga I. MARPOL konvencije (Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja s brodova, IMO), utvrđeno onečišćenje odgovara kategoriji slučajnog izlijevanja ulja/goriva u priobalnom području. Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23) te Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), takav incident predstavlja narušavanje stanja okoliša i zahtijeva odgovarajuću procjenu i postupanje.
Napomena: Radi se isključivo o internoj studiji poduzeća SEA CRAS d.o.o., čije će rezultate objaviti znanstveni tim društva u formi znanstvenog rada. Cilj ove aktivnosti jest doprinos očuvanju okoliša i morskog ekosustava Republike Hrvatske, kao i jačanje pripravnosti na buduće incidente, koji su – s obzirom na prometnu opterećenost jadranskog akvatorija – izvjesni.
Korištenjem tehnologije tvrtke SeaCras, utvrđeno je da se radi o disperziji naftnog derivata u izrazito tankom filmu na površini mora. Površina detektirane mrlje izvan bazena luke Hvar iznosi približno 8 hektara (80 000 m2) te je prikazana na Slici 1.
Slika 1. Naftna mrlja prikazana naodgovara stanju mora 24.04.2025. u 12:05 sati po lokalnom vremenu te opisuje područje između otočića Gališnika i otoka Hvara.
Hrvatska još uvijek nema adekvatan monitoring za iznenadna onečišćenja teritorijalnog mora i unutarnjih voda
U kontekstu globalno poznatih slučajeva, važno je istaknuti da su ovako male površine mrlja gotovo nevidljive konvencionalnim metodama. Naime, CleanSeaNet program Europske komisije, koji se temelji na podacima satelita Sentinel-1 s radarskom (SAR) tehnologijom, ne može detektirati ovakve pojave iz nekoliko razloga:
Prostorna rezolucija dostupnih podataka nije dostatna – rezultati su često nedovoljno precizni.
Korištenje radarskih podataka iz satelita Sentinel-1 nije primjenjivo u zatvorenim priobalnim područjima s visokom razvedenošću, kao što je slučaj s akvatorijem oko luke Hvar.
Međutim, i ova detektirana pojava predstavlja ekološki incident s potencijalno dugoročnim posljedicama za morski okoliš akvatorija.
Znanstveni tim SeaCras-a nastavit će s detaljnom analizom ovog incidenta, te će predložiti mjere za mitigaciju i odgovor, s ciljem zaštite okoliša šireg područja zahvaćenog akvatorija.
Satelitska tehnologija prisutna je već dugi niz godina i svakodnevno je koristimo u mnogim aspektima života bez kojih suvremeni svijet teško može funkcionirati. A mi smo se dosjetili primijeniti je na jedan poseban način, a to je sustav ranog otkrivanja morskih onečišćenja, što je prepoznao i HRT!
Zato smo o tome u emisiji Studio 4 razgovarali s voditeljem i urednikom Kornatom Vilovićem, a u ime SeaCrasa s njim je razgovarao naš CEO i jedan od ključnih inovatora u području plave ekonomije na našim prostorima, Mario Špadina.
Oni koji prate naš rad, znaju da smo, uz pomoć podataka dobivenih putem satelita, razvili sustav koji omogućuje pravovremeno otkrivanje i upozoravanje na zagađenja mora, čime smo uspjeli pokriti iznimno velike morske površine koje je ranije bilo teško nadzirati.
Upravo sustav ranog otkrivanja morskih onečišćenja omogućuje pravodobnu intervenciju kojom se može umanjiti šteta i spriječiti ozbiljne posljedice za morske ekosustave.
Puno hvala Kornatu i uredništvu HRT-a na pozivu i prilici da ispričamo svoju priču!
Velike vijesti za SeaCras na Dan planeta Zemlje! Pridružili smo se Povelji Misije ‘Restore Our Ocean and Waters’ zahvaljujući našoj kampanji ‘We make the blue economy sustainable and transparent’. Za ovu kampanju koristimo našu AI-satelitsku tehnologiju za pružanje podataka i uvida o stanju, tj. zdravlju mora, kao i izvještavanje o incidentima vezanih za onečišćenja diljem Europe.
Zapravo, sada već to radimo i na razini cijelog svijeta! Ovo je naš način da se barem malo odužimo planetu i cjelokupnoj zajednici.
Stupovi koji nas usmjeravaju
Evo podjele naše kampanje na 4 glavna stupa:
I. Podizanje javne svijesti, gdje objavljujemo rezultate detektiranog onečišćenja mora na našoj web stranici i LinkedInu, kao i partnerstvo s tvrtkama i nevladinim organizacijama kako bismo besplatno pružili podatke zajednicama. Evo neki od naših istraživanja i radova koje možete vidjeti na sljedećem linku, a vezani su za katastrofalne poplave u Bosni i Hercegovini (i posljedičnim onečišćenjem delte rijeke Neretve) te onečišćenjem mora na otoku Braču uzrokovanim radom lokalnog kamenoloma.
II. Povećanje pismenosti o oceanima i moru, na temelju otvorene znanosti i načela otvorenih podataka; a to radimo objavljivanjem case studiesa putem međunarodnih i priznatih platformi kao što je UN OceanPrediction Atlas.
IV. Javno-privatna partnerstva gdje smo pružatelj tehnologije i R&D partner za institucije zadužene za upravljanje i istraživanje u vezi sa zdravljem i obnovom morskog okoliša. Saznajte više o našim projektima kao što su projekt s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo ili o našem sudjelovanju u projektu PREVENT.
Ovime doprinosimo zaštiti i obnovi morskih i slatkovodnih ekosustava i bioraznolikosti velikih razmjera, u skladu sa Strategijom EU-a za bioraznolikost do 2030., a istovremeno sprječavamo onečišćenje naših oceana, mora i voda, u skladu s Akcijskim planom EU-a ‘Prema nultom onečišćenje zraka, vode i tla’.
Predanost na djelu
Kada se razmatraju ciljevi strateške Misije ‘Restore Our Ocean and Waters’, naši partneri i mi se u potpunosti pridržavamo sva četiri naša stupa koji služe kao vodilje.
Unutar ta četiri stupa pružamo podršku EU Ocean Knowledge System programu i pridržavamo se FAIR načela kada je riječ o znanju i podacima. Naprimjer, uključujemo građane u proces donošenja odluka, dijelimo znanje i iskustva te surađujemo s drugim akterima Misije.
Na koncu, s ostatkom obitelji Misije, činimo dio zajedničkog truda i napretka u pomaganju našim morima i oceanima za buduće generacije.
Dok su lideri cruising industrije bili okupljeni na Seatrade Cruiseu u Miamiju gdje je fokus bio na održivost, SeaCras, je objavljen u tiskanom izdanju Cruising Journala! Ovo je pružilo priliku da se čitatelji detaljnije upoznaju s našom ulogom u jačanju očuvanja morskog okoliša.
SeaCras u članku jasno pokazuje što je potrebno kako bi se postao ‘driver održivosti’ u cruising industriji.
Korištenjem satelitskih snimaka i napredne analize podataka uz pomoć umjetne inteligencije, pomažemo cruising kompanijama i lučkim upravama u praćenju morskih ekosustava u stvarnom vremenu. Isto tako, na ovaj način pridonosimo smanjenju negativnog utjecaja na okoliš te ispunjavanju najviših međunarodnih standarda održivosti — podržavajući cruising operatore u usklađivanju rasta s globalnim ciljevima održivosti.
Biti objavljen u tiskanom izdanju Cruising Journala velika je čast jer nam daje platformu za inspiriranje industrije kruzing turizma da prihvati održivost, potičući budućnost u kojoj luksuz i odgovornost prema okolišu plove ruku pod ruku.
Neki od ključnih dionika koji prednjače u zaštiti okoliša uključuju Lučku upravu Dubrovnik, Zadar Cruise Port, Lučku upravu Korčula i mnoge druge ključne dionike u jadranskoj regiji.
2. travnja 2025., u zagrebačkoj Esplanadi, sudjelovali smo na International Institute for Climate Action (IICA) Impact & Connect After-Work Eventu! Tema ovog predavanja bila je ‘Otpornost turističkog sektora na klimatske promjene’.
Naš izvršni direktor, dr.sc. Mario Špadina, u ime SeaCrasa dao je svoje viđenje na ovu, za Hrvatsku izuzetno važnu temu. A ona je otvorila prostor za zajednička rješenja te razmjenu ideja i povezivanje sa svima koji oblikuju održivu budućnost turizma.
“Sunce i more glavni resursi Hrvatske, ali to donosi i izazove poput povećanja požara, opterećenja infrastrukturne mreže i incidenata onečišćenja. SeaCras je zato predstavio optimizaciju ekoloških sidrišta kao uspješan model zaštite mora, izračun nosivog kapaciteta temeljen na stvarnim podacima kao i prvi sustav globalnog nadzora onečišćenja pomoću umjetne inteligencije i satelitskih snimaka, a tu je i velika važnost koncepta ‘regenerativnog turizma’”., dr.sc. Mario Špadina
Osim predstavnika SeaCrasa, na događaju su izlagali Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije iz Ministarstva turizma i sporta. On je dao detaljan pregled strategije razvoja, te pojasnio koji su bottlenecks trenutno u RH. Također, sudjelovala je i Marija Pujo Tadić, predsjednica IICA-e i specijalna savjetnica/izaslanica za klimatsku akciju RH.
Turistički sektor suočava se s rastućim izazovima klimatskih promjena, što nameće potrebu za održivim investicijama, regulatornim prilagodbama i strateškim pristupima otpornosti. Neka od glavnih pitanja kojima su se stručnjaci bavili su bila:
Kako se industrija može pripremiti za budućnost?
Koji su ključni mehanizmi financiranja dostupni za prilagodbu?
Kako temeljiti strateški razvoj na podacima i umjetnoj inteligenciji za bržu adaptaciju, adekvatnu prilagodbu i povećanje konkurentnosti destinacija?
Na ovom eventu na kojem su prisustvovali pozvani članovi IICA-e i posebni gosti, predavači su podijelili svoja iskustva i svoje poglede na moguće načine jačanja otpornosti turističkog sektora te strateškim inicijativama na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Hvala IICA-i na pozivu i na otvaranju ovako važih tema, pogotovo za Hrvatsku koja već neko vrijeme osjeća pritiske i posljedice prekomjernog turizma.
