Regenerativni turizam i održivi turizam, iako usko povezani, predstavljaju različite pristupe s različitim ciljevima.
Održivi turizam usmjeren je na smanjenje negativnog utjecaja turizma na okoliš, društvo i gospodarstvo, kako bi se omogućio njegov razvoj bez dugoročnih štetnih posljedica.
S druge strane, regenerativni turizam nadilazi održivost te aktivno nastoji obnoviti i revitalizirati okoliš i zajednice pogođene turizmom. Ovdje se ističe uloga turizma kao pokretača pozitivnih promjena, s potencijalom da ostavi izravan, koristan trag na prirodu i društvo u cjelini.
Temeljem našeg kontinuiranog djelovanja u ovom području, SeaCras je prepoznat u izvješću WAVE-a kao primjer najboljih praksi u provedbi regenerativnog turizma. Također, pozvani smo od strane Fondation Prince Albert II de Monaco, FII Instituta i Red Sea Global da sudjelujemo na odabranom događaju u sklopu Blue Economy and Finance Foruma u Monaku, koji je bio dio 2025 UN Ocean Conference 3 (UNOC3).
WAVE, koji je osnovala saudijska princeza Reema Bandar Al-Saud, predstavlja platformu za zajedničko djelovanje pri udruzi Catmosphere posvećenu obnovi oceana do 2050. godine. Inicijativa se provodi pod okriljem Future Investment Initiative (FII) Instituta, u partnerstvu s Ministarstvom energetike Kraljevine Saudijske Arabije, s ciljem postizanja ambicioznog, ali dostižnog cilja regeneracije oceana unutar jednog ljudskog naraštaja.
Na isti način djeluje i naša tvrtka. Od samog osnutka, SeaCras je surađivao s brojnim obalnim zajednicama, nevladinim organizacijama, lokalnim i regionalnim vlastima te pionirima regenerativnog turizma na dva kontinenta, stvarajući značajan pozitivan utjecaj. To uključuje financiranje obnove morskih područja te generiranje više od milijun dolara prihoda za lokalne zajednice.
Evo na koje načine doprinosimo oblikovanju regenerativnog turizma:
I. Kroz našu kampanju ‘We make the blue economy sustainable and transparent’, postali smo dio povelje ‘Mission Restore Our Ocean and Waters’, u sklopu koje koristimo našu tehnologiju baziranu na AI-u i satelitskim podacima kako bismo osigurali ključne uvide u stanje mora te pratili i prijavljivali slučajeve onečišćenja diljem svijeta.
Dio rezultata bit će uključen u UN Ocean Prediction Atlas, kako bi se potaknulo uključivanje zajednice u očuvanje i obnovu morskih ekosustava, te podržali principi otvorenih podataka i otvorene znanosti.
III. U sklopu projekta u Hrvatskoj, u suradnji sa Zadar Cruise Portom, SeaCras aktivno doprinosi očuvanju divljine Velebita zajedno s udrugom Rewilding Velebit. Poseban fokus je na uključivanju lokalne zajednice putem potpuno transparentnog pristupa podacima, koji su dostupni i besplatni putem naše aplikacije SeaCras.
IV. Isto tako, na događaju ‘Impact & Connect After-Work’ u organizaciji International Institute for Climate Action (IICA), posvećenom otpornosti turističkog sektora na klimatske promjene, naš CEO Mario Špadina podijelio je ključne uvide u ime SeaCrasa.
S obzirom na Deklaraciju o obnovi mora koju je potpisala većina zemalja članica UN-a, regenerativni turizam postaje ključni strateški plan za dugoročno zdravlje naših ekosustava i zajednica. SeaCras ostaje predan promicanju i implementaciji progresivnih praksi koje osiguravaju da turizam ne samo da pomaže u održavanju, već i aktivnom obnavljanju okoliša o kojem ovisimo.
Od Monaka do Nice, SeaCras je imao izuzetno produktivan tjedan na United Nations Ocean Conference 3 (UNOC3), najvećoj svjetskoj konferenciji posvećenoj globalnim izazovima i budućnosti naših oceana. Evo pregleda svih događanja u kojima smo sudjelovali!
Blue Economy & Finance Forum (BEFF)
Na događanju Blue Economy & Finance Forum u Monaku, naš CEO Mario Špadina sudjelovao je na poziv WAVE Foundation, Fondation Prince Albert II de Monaco, FII Institute i Red Sea Global, kao dio odabrane grupe sudionika radionice Unlocking Innovation for Regenerative Tourism, usmjerene na razvoj novih praksi regenerativnog obalnog turizma – koraka dalje od dosadašnjih održivih pristupa.
Cilj radionice bio je definirati nove smjernice za regenerativni turizam – koncept koji nadilazi održivost, koja je danas standard, ali često ne donosi dovoljno snažan učinak, osobito u zajednicama i destinacijama koje su ranjive na klimatske promjene.
Regenerativni turizam i šira blue economy inicijativa zalažu se za aktivnu obnovu morskih i obalnih ekosustava – ne samo kako bi se sanirale štete, već i kako bi se spriječilo njihovo daljnje propadanje.
Blue Economy & Finance Forum
Nice Business Ocean Forum
Sudjelovali smo i na Nice Business Ocean Forumu, gdje je naš CEO bio dio panel rasprave u organizaciji UN Global Compact Network France i Métropole Nice Côte d’Azur, i donio uvid temeljen na podacima u raspravu o poslovnim prilikama unutar inovacija vezanih za oceane u mediteranskoj regiji.
U sklopu European Digital Ocean Paviliona, koji su organizirali Mercator Ocean International, OceanPrediction Decade Collaborative Centre i partneri, naš je rad predstavljen u ENGAGE zoni, s naglaskom na to kako tehnologiju pretvaramo u konkretne alate za zaštitu mora.
SeaCrasova tehnologija predstavljena je putem video prezentacije u okviru inicijative vodećih europskih inovatora za održivo upravljanje oceanima. Naša direktorica komunikacija, Ana Čupić, bila je prisutna i osobno predstavila tehnologiju posjetiteljima.
Na taj način, SeaCras je sudjelovao u razgovorima s predstavnicima organizacija za zaštitu mora, nevladinim organizacijama, globalnim zakladama i donositeljima politika, i podijelio na koje načine koristimo umjetnu inteligenciju i satelitske podatke za praćenje morskog onečišćenja u stvarnom vremenu.
Rezultat? Povećan interes i nova partnerstva u borbi za zaštitu našeg planeta.
Najvažniji zaključci
Ova konferencija bila je jedinstvena prilika za predstavljanje konkretnih rješenja i prikupljanje vrijednih povratnih informacija od drugih sudionika. United Nations Ocean Conference 3 (UNOC3) nije još jedan u nizu događaja. To je prijelomni trenutak na globalnoj razini.
I zato smo izuzetno ponosni što smo doprinijeli jednoj ovako važnoj konferenciji, i inspirirani momentumom koji je generirao!
Veliki događaji poput UNOC3 nisu samo prilika za vidljivost. Oni su poziv na odgovornost. Tjeraju nas da djelujemo pametnije, surađujemo bolje i krećemo se brže u upravljanju i zaštiti oceana o kojima svi ovisimo.
Iako su se još u svibnju pojavili navodi o pojavi ‘problematičnog’ cvjetanja mora na sjevernom Jadranu, istina je da je ovaj fenomen započeo tek početkom lipnja. Važno je naglasiti da se cvjetanje mora pojavljuje diljem Jadrana, no ovaj put i na manje očekivanim područjima, kao na primjer u splitskom akvatoriju.
Ovdje donosimo rezultate studije u kojoj smo detektirali i evidentirali nakupine mucilaga, organskih agregata koji nastaju kao posljedica abnormalnog cvjetanja mora.
Ali ne treba previše brinuti jer ovo nije onečišćenje (tako kaže EU direktiva ‘Marine Strategy Framework’). Budući da je pojava zasad ograničena na relativno malu površinu u odnosu na cjelokupni teritorij RH, reputacijski rizik za hrvatski turizam se NE očekuje.
Ipak, treba ostati na oprezu jer abnormalno cvjetanje mora može imati niz negativnih učinaka na morski okoliš.
Na snimci ispod je prikazano šire područje splitskog akvatorija, kao i izolirani kadrovi analize u kojima su jasno vidljive detekcije i identifikacije nakupina mucilage. Riječ je o izuzetno malim agregatima, koje nije moguće uočiti konvencionalnim metodama temeljenim na satelitskim snimkama javno dostupnih servisa poput Copernicusa.
Kvantitativni izračun koncentracija agregata mucilage, kao i njihovu preciznu prostornu raspodjelu i identifikaciju na mikro-razini (svega 20-30 m), omogućila nam je kombinacija satelitskih snimki iznimno visoke prostorne rezolucije i AI-a, koje su temeljne komponente SeaCrasovog sustava Coastal Intelligence.
I tu leži važnost Early Warning Systema (EWS). Jer SeaCras pomoću ovog sustava upozorenja detektira ovakve pojave dok su u ranijoj fazi razvoja, a ne kada je već prekasno.
A ključno pitanje je:
Želite li ovakve informacije dobivati u realnom vremenu?
Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) istaknula je hitnu potrebu za zaštitom livada morske cvjetnice u Sredozemlju od šteta koje nastaju priliom sidrenja! Dakle, kako najbolje pristupiti izazovima vezanima za očuvanje mora, što uključuje i zaštitu livada morske cvjetnice?
WWF-ovo izvješće temelji se na na satelitskim podacima iz Automatskog identifikacijskog sustava (AIS) za praćenje brodova. Ali kada govorimo o AIS-u, treba nekoliko stvari imati na umu.
AIS detektira samo brodove koji su duljinom iznad 24 metra i koji imaju uključen spomenuti sustav. A plovila iznad 24 m duljine ili više čine samo manji dio ukupne nautičarske flote. Većina nautičara koji se sidre su manja plovila, i to uglavnom jedrilice i katamarani.
Isto tako, mnogi brodovi iznad 24 metra namjerno ne pale AIS sustav (tzv. ‘dark vessels’) kako se ne bi otkrila njihova stvarna migracija te učinak na okoliš.
Za demonstraciju koliko je navedena studija pogriješila u procjeni stvarnog stanja, pripremili smo sliku naših analiza, na kojoj je prikazan odnos između sljedećih površina:
Crvena boja – područja s Posidonia oceanica na otoku Korčuli koja su (djelomično) obuhvaćena navedenom studijom
Zelena boja – površine na kojima rastu morske cvjetnice, a koje su svakodnevno izložene sidrenju desetaka plovila, najčešće duljine manje od 15 metara
Slika detekcije plovila temeljena na našoj analizi.
Gledajući samo teritorij Republike Hrvatske, jasno je da je stvarni broj sidrenja koji negativno utječu na morski okoliš – i time potkopavaju napore za očuvanje mora – neusporedivo veći od onoga prikazanog u studiji.
Namjerno smo kao referencu uzeli plovila duljine do 15 metara, a ne do 24 metra, jer bi u tom slučaju razlika bila još drastičnija i dodatno bi diskreditirala zaključke studije.
Dodatno, sidrenje na livadama Posidonia oceanica predstavlja samo jedan od ključnih parametara za procjenu ekološke ranjivostii maksimalnog kapaciteta područja.
Evo još nekih pitanja za daljnju raspravu:
O kakvim plovilima je riječ?
Koliko je točno takvih plovila?
U kojoj mjeri i kako utječu na morsko dno?
U kojoj mjeri utječu na kvalitetu mora?
Koliko je onečišćenje plastikom i podvodnom bukom?
Gdje se nalaze ‘dark vessels’?
Kako sve navedeno utječe na sigurnost plovidbe?
Kakav je preferencijalan odabir destinacija stranih gostiju?
SeaCras pomoću Coastal Intelligence sustava, temeljenog na umjetnoj inteligenciji, dostavlja podatake o svim veličinama plovila. Uključujući i detekciju ‘dark vessels’ plovila, odnosno onih s ilegalnim pomorskim operacijama.
Na temelju naših analiza i ne čudi to što je Republika Hrvatska proširila mrežu zaštićenih morskih područja s dosadašnjih 12% na 32%, uz najavu donošenja nacionalnog plana obnove prirode.
Kao službeni član inicijativa EU Mission: Restore Our Ocean and Waters, UN Global Compact Network i UN 1000 Ocean Startups, pozdravljamo i podržavamo ovu odluku te se radujemo aktivnom doprinosu očuvanju morskih i obalnih područja.
Naš Coastal Intelligence sustav ne obuhvaća samo utjecaje na livade morskih cvjetnica, već i izbjeljivanje i mehanička oštećenja koralja, kao na i krčenje mangrova.
Samo uz aktivan i integrirani monitoring različitih pokazatelja stvarnog stanja te modeliranje budućih scenarija, moguće je pravovremeno prepoznati prijetnje vezane za obalne vode i očuvanje mora, spriječiti daljnju degradaciju okoliša i ublažiti posljedice ljudskog nemara.
