SeaCras je odabran kao jedan od svega 20 space tech startupa u Europi koji ulaze u CASSINI Business Accelerator Batch 6. Ovo je posebno velik uspjeh za Hrvatsku, jer je SeaCras prva domaća tvrtka koja je ikad ušla u ovaj program.
Ključni kriteriji koji su doveli do odabira u tako konkurentan program izravno su povezani s podrškom Glavne uprave Europske komisije za obrambenu industriju i svemir (DG DEFIS), zajedno s njezinim agencijama, Agencijom EU-a za svemirski program (EUSPA) te inicijativom EU Space.
Kroz program CASSSINI Business Accelerator, DG DEFIS podržava nas u jačanju kapaciteta za praćenje morskog okoliša, rješenja regenerativne plave ekonomije i klimatsku sigurnost.
Program uključuje praktičan rad s vodećim stručnjacima i dionicima svemirske industrije, uz izgradnju temelja za velike investicije i sklapanje poslova s industrijskim liderima i tehnološkim divovima.
SeaCrasov kratkoročni cilj je globalno širenje, a CASSINI Accelerator, zajedno s mrežama EU Space i EUSPA, predstavlja temelj za samouvjeren iskorak u tom smjeru.
Cassini Business Accelerator i Space Tech Expo ’25 u Bremenu
CASSINI Business Accelerator Batch 6 započeo je impresivno u Bremenu, a poklopio se s početkom Space Tech Expo Europe 2025, najvećeg europskog B2B događaja u području svemirske industrije, koji je trajao od 18. do 20. studenoga.
Naša direktorica komunikacija, Ana Čupić, i naš GIS Analyst, Robert Šulc, sudjelovali su na Batch 6 kick-offu s još 19 inovativnih tvrtki i izuzetno stručnim i iznimnim mentorima. Sudjelovali su u radionicama, speed-dating i matchmaking susretima te praktičnom sales treningu.
Ovi interaktivni dani u Bremenu pokazali su koliko brzo raste europska svemirska zajednica i koliko snažna može biti kada se industrijski lideri povežu s kompanijama u nastajanju. Neke od tih tvrtki bez sumnje će postati sutrašnji industrijski divovi.
Ovo je početak uzbudljivog i transformativnog šestomjesečnog putovanja i zahvalni smo što smo dio ovog programa.
Čestitamo i želimo sve najbolje kolegama iz preostalih 19 tvrtki koje uz SeaCras sudjeluju u Batchu 6 CASSINI Business Acceleratora.
SeaCras je sudjelovao na International Cruise Summitu 2025 u Madridu (od 18. do 19. 11.), gdje je naš CEO, Mario Špadina, održao predavanje i prezentaciju o rastućoj važnosti sustava ranog upozoravanja unutar praćenja onečišćenja za cruising industriju. U svojoj sesiji, pod nazivom The Future of Cruising: Early Warning Systems for Ocean Preservation, Mario je predstavio praktične strategije koje cruise operateri mogu primijeniti kako bi ranije otkrivali okolišne rizike, pojačali otpornost u samoj operativi i podržali dugoročne ciljeve za očuvanje oceana.
Publiku su činili visoki predstavnici cruising industrije, od izvršnih rukovoditelja, stručnjaka za lučke operacije i okoliš, preko decision makera u područjima novih politika i strategije (uključujući i pripadnike CLIA-e), do regionalnih vlada i državnih dužnosnika.
Rasprave koje su uslijedile nakon predavanja odrazile su jasan pomak u cijeloj industriji: održivost se više ne gleda kao nešto neobavezno, već kao glavni preduvjet za budući rast i usklađenost s regulativom u globalnom cruising sektoru.
Mario se u predavanju fokusirao na sljedeća područja:
Proširenje popisa nereguliranih ili slabo kontroliranih onečišćujućih tvari – izvan MARPOL-a
Prijelaz na nova goriva (LNG, metanol, amonijak, H₂) i tehnologije smanjenja emisije plinova može stvoriti neregulirane ili slabo kontrolirane onečišćujuće tvari (npr. NH₃/N₂O slip, CH₄ slip, UFP, BC)
Neregulirane vrste onečišćenja:
Podvodna buka pri približavanju obali,
Raspršivanje sedimenta, osobito u blizini plitkih staništa koralja ili livada morske cvjetnice.
Tehnologije koje je Mario demonstrirao bile su usmjerene na sljedeće klase:
Tehnologije senzora i mjerenja:
Biološki senzori i senzori bioraznolikosti (eDNA, biosenzori, snimanje planktona/ribe, mikrobni senzori) – detekcija stranih i invazivnih vrsta te identifikacija njihova širenja
Akustični i optički senzori (sonar, akustička tomografija, lidar, optičke kamere) — primjer primjene: podvodne sigurnosne prijetnje u proširenim lučkim područjima
Platforme za promatranje i vozila:
Sateliti i zračne platforme (sateliti za promatranje Zemlje, CubeSats, HAPS, dronovi) — primjer primjene: EMSA ‘sniffer’ dronovi za praćenje emisija brodova
Prikupljanje, obrada i prijenos podataka:
Edge i onboard obrada (AI čipovi, onboard analitika, obrada gotovo u stvarnom vremenu) — primjer primjene: pročišćavanje emisija iz brodskih ispušnih plinova; nadzor emisije plovila
standardi podataka, interoperabilnost i integracija
Predavanje je bilo usmjereno na predstavljanje zahtjeva za buduća ulaganja u tehnologije sljedeće generacije.
Preduvjeti:
Integrirani ekosustav podataka
Interoperabilnost i standardi podataka
Prediktivna analitika
Sigurna i skalabilna cloud infrastruktura
Na kraju je Mario, kao stručnjak u području i savjetnik više tijela Europske Komisije, kao i međunarodnih i regionalnih kompanija te inicijativa, podijelio pregled gdje se znanost danas nalazi u razvoju novih metodologija i tehnologija:
Prikaz u stvarnom vremenu onboard, ‘tamper-proof’, tehnika daljinskog mjerenja za širok raspon onečišćujućih tvari
Razvoj sustava automatskog izvještavanja i verifikacije
Identifikacija stvarnih ispuštanja štetnih tvari koje trenutačno nisu regulirane te prekomjernih ispuštanja tvari koje su već regulirane, i na otvorenom moru i tijekom operacija u lukama
Transparentno dijeljenje podataka
Sudjelovanje SeaCras-a na International Cruise Summit 2025 popratio je i jedan od najuglednijih hrvatskih poslovnih medija, Poslovni Dnevnik. Njihov izvještaj istaknuo je važnost doprinosa tvrtke raspravama o praćenju onečišćenja, sustavima ranog upozoravanja za što bolje očuvanje oceana i budućnosti održivog cruisinga, dodatno potvrđujući ulogu SeaCras-a kao vodećeg inovatora u zaštiti morskog okoliša.
Iznimno smo ponosni što naši napredni alati, satelitski uvidi i data-driven kapaciteti imaju smislen utjecaj te pomažu ovom sektoru ubrzati prijelaz prema odgovornijem i održivijem djelovanju.
U doba zelene tranzicije i digitalne transformacije i potrebe za bržim djelovanjem po pitanju klime, pomorski sektor je na prekretnici. Jesu li pametne i zelene luke dvije strane iste medalje ili pak oprečni koncepti? Kako pokazuju novi globalni trendovi, odgovor se krije u njihovu međusobnom nadopunjavanju.
Od pametnih prema održivim lukama
Pametne luke koriste digitalne tehnologije, automatizaciju i analitiku kako bi povećale učinkovitost, sigurnost i optimizirale logistiku.
Zelene luke se fokusiraju pak na ekološku održivost; primjerice smanjenje emisija ugljika, korištenje obnovljivih izvora energije i osiguravanje ekološki prihvatnog poslovanja.
Postavlja se pitanje iz teorije skupova: je li zelena luka podskup pametne luke?
Tradicionalno, ovi su se koncepti razvijali odvojeno. Pametne luke usmjeravale su se na optimizaciju, a zelene na očuvanje.
No današnji vodeći pomorski centri, od Rotterdama i Singapura do Hamburga, Los Angelesa, Miamija i Osake, pokazuju da se tehnologija i ekologija mogu međusobno nadopunjavati, a ne isključivati.
CEO SeaCrasa, Mario Špadina, održao je predavanje na ovu temu na Danima hrvatskih luka u Dubrovniku, 27.–28. ožujka 2025.
Konvergencija: spajanje podataka i dekarbonizacije
Konvergencija pametnih i zelenih temelja redefinira način na koji luke pristupaju poslovanju.
Digitalizacija omogućuje precizno upravljanje energijom, održavanje temeljeno na predviđanju i praćenje emisija ugljika. Automatizacija smanjuje vrijeme mirovanja i potrošnju goriva. Analitika podataka i digitalni blizanci nude uvid u stvarnom vremenu koji pomaže optimizirati kretanje brodova, rukovanje teretom i korištenje infrastrukture, i sve to hvatajući se u koštac sa smanjenjem ugljičnog otiska.
Digitalni blizanci su prije pet godina predstavljali novu granicu razvoja. Danas bi već trebali biti standard, ako ništa, barem zbog svoje uloge u smanjenju rizika kada govorimo o djelovanju luka. Ove virtualne replike lučkih sustava integriraju sve dostupne podatke — od IoT senzora do fizikalnih simulacija — i stvaraju jedinstven digitalni ekosustav.
„Suvremeni trend predstavlja konvergenciju pametnih i zelenih principa, gdje tehnologija omogućuje održivo upravljanje lukama, stvarajući učinkovite i ekološki odgovorne pomorske hubove.“ (Izvor: Critical Success Factors for Green Port Transformation Using Digital Technology, JMSE, 2024)
‘Navigacija’ digitalnim morima: Kibernetička sigurnost kao temelj održivosti
No ova digitalno-zelena sinergija donosi i nove izazove. Što je luka povezanija, to je ranjivija na kibernetičke napade. Ransomware, ranjivost u opskrbnim lancima i geopolitički rizici predstavljaju stvarne prijetnje. I to s potencijalnim financijskim gubicima od stotina milijuna dolara.
Kako se pomorski sektor ubrzano digitalizira, kibernetička otpornost postaje dio ekološke odgovornosti. Zaštita digitalne infrastrukture znači očuvanje kontinuiteta poslovanja, a time i smanjenje ekoloških troškova prekida rada.
Put prema lukama budućnosti
Luka budućnosti neće biti definirana samo dizalicama i terminalima, već i tokovima podataka, pokazateljima razine ugljika i okvirima otpornosti.
AI, automatizacija i održivost više neće postojati odvojeno, već unutar integrirane strategije koja usklađuje ekonomsku učinkovitost, sigurnost i ekološku ravnotežu.
U tom smislu, pitanje „pametna ili zelena luka?“ postaje zastarjelo.
Jer budućnost pripada lukama koje su istodobno i pametne i održive.
Ušli smo u snažno partnerstvo za prekograničnu zaštitu voda! Konkretno, riječ je o partnerstvu za klimatsku sigurnost jezera i rijeka diljem Balkanskog poluotoka. Ova suradnja predstavlja važan korak prema očuvanju zajedničkih vodnih resursa, jačanju regionalne suradnje i unaprjeđenju napora za zaštitu okoliša vođenih podacima preko granica.
Uspostavljeno je kvadrilateralno partnerstvo između triju ključnih nacionalnih institucija u Sjevernoj Makedoniji — Hidrometeorološkog zavoda (HMS), Državnog inspektorata za okoliš i Sveučilišta „Sv. Kliment Ohridski“ – Bitola (UKLO) — i SeaCrasa.
Ovaj sporazum predstavlja značajan iskorak u usklađivanju znanstvenih istraživanja, satelitskih i AI tehnologija te institucionalnog znanja i operativnih kapaciteta za zaštitu prekograničnih voda koja su ključni resursi što ih dijeli više zemalja na području Balkana.
U ovom slučaju, izreka „sharing is caring” dobiva sasvim novo značenje:
i onečišćenje i sigurnosne prijetnje dijele se između država
manjak vode i problemi pojačani klimatskim promjenama čine ove vodne rezervoare ranjivima
Ovim se partnerstvom nastoji dugoročno jačati kapacitete svih uključenih partnera, a njegovi ključni ciljevi su:
prijenos znanja temeljen na načelima otvorene znanosti
implementacija tehnologije i razmjena podataka
planiranje visokorazinskih provedivih akcija ranog upozoravanja i odgovora
i najvažnije: povezivanje ljudi oko zajedničkog cilja – klimatske sigurnosti vodnih resursa
Posebno za balkansku regiju postoji hitna potreba za implementacijom Sustava upravljanja katastrofama za prekograničnu zaštitu voda — konkretno, jezera na području Ohrida i Prespe.
Aleksandar Ivanov, profesor na UKLO-u i Mario Špadina, CEO SeaCrasa
Preduvjeti za klimatsku sigurnost prekograničnih jezera su:
Prvo omogućiti implementaciju sustava i integraciju podataka;
Implementirati napredne modele analize trendova i rizika;
Razviti program za određivanje izvora onečišćenja (pollution source fingerprinting);
Omogućiti prognoziranje i radnje ranog upozoravanja na temelju razvijenih modela predviđanja za specifične prijetnje, što predstavlja temelj za sustav ranog upozoravanja;
Provedba akcija odgovora i ublažavanja – koje mjere i scenariji trebaju biti aktivirani kada se prognozira ili dogodi incident.
Ovo novo partnerstvo pokazuje kako prekogranična suradnja, kombinacija inovacija temeljenih na podacima i stručnosti javnih institucija može donijeti stvarne pomake u rješavanju današnjih ekoloških izazova.
