Dani hrvatskih luka u Zadru okupili su ključne dionike iz pomorskog i lučkog sektora kako bi raspravili o budućnosti upravljanja lukama, digitalizaciji, održivosti i okolišnoj otpornosti.
Za SeaCras, događaj je bio važna prilika za sudjelovanje u raspravama koje postaju sve relevantnije za luke, marine, lučke uprave, obalne gradove i menadžere destinacija. Kako pomorski promet raste, a obalna područja su sve više izložena pritiscima turizma, rizicima onečišćenja i izazovima povezanima s klimatskim promjenama, potreba za pametnijim sustavima praćenja i bržim odgovorom postaje važnija nego ikad.
SeaCras je s ponosom sudjelovao ne samo kao sudionik, nego i kao aktivan doprinositelj programu. Naš CEO, dr. Mario Špadina, sudjelovao je u panel-raspravi Digitalizacija, OPAS sustavi i pametne luke, a održao je i prezentaciju pod nazivom Coastal Intelligence: AI-satelitski sustavi za detekciju onečišćenja za operativnu otpornost luka i morskih područja.
Digitalizacija, OPAS sustavi i pametne luke
Na panel-raspravi Digitalizacija, OPAS sustavi i pametne luke, stručnjaci iz industrije raspravljali su o tome kako digitalne tehnologije mogu podržati sigurnije, učinkovitije i transparentnije upravljanje lukama.
Panel se fokusirao na nekoliko ključnih tema koje oblikuju sljedeću fazu upravljanja pomorskom infrastrukturom, uključujući upravljanje lučkom imovinom, upotrebu digitalnih blizanaca za planiranje i nadzor infrastrukture te ulogu sustava za detekciju onečišćenja prema MARPOL-u i sustava ranog upozoravanja u jačanju usklađenosti s okolišnim zahtjevima.
To više nisu ideje usmjerene prema dalekoj budućnosti. One postaju praktični zahtjevi za luke koje žele unaprijediti operativnu otpornost, smanjiti okolišne rizike i donositi bolje odluke na temelju pouzdanih podataka.
Coastal Intelligence za pametnije upravljanje lukama
U svojoj prezentaciji Coastal Intelligence: AI-satelitski sustavi za detekciju onečišćenja za operativnu otpornost luka i morskih područja, dr. Špadina istaknuo je kako SeaCras kombinira satelitske snimke, umjetnu inteligenciju te morske i pomorske podatke kako bi lukama i dionicima na obali pomogao u detekciji, razumijevanju i odgovoru na događaje u gotovo realnom te čak i realnom vremenu.
Prezentacija je pokazala kako Coastal Intelligence, koji pokreće AI, može pomoći lukama i organizacijama u pomorskom sektoru u raznim područjima njihova djelovanja. Jedan od ključnih primjera primjene odnosi se na jačanje otpornosti i odgovora na rizike onečišćenja, uključujući detekciju događaja zagađenja mora i rano prepoznavanje potencijalnih rizika prije nego što dođe do eskalacije.
Druga važna primjena odnosi se na optimizaciju nautičkog turizma kroz zelene i pametne luke. Kroz detekciju plovila, uvide u emisije stakleničkih plinova, praćenje podvodne buke i otkrivanje nezakonitih sidrenja u blizini osjetljive obalne vegetacije, luke i destinacije mogu dobiti jasniju sliku o tome kako pomorske aktivnosti utječu na okoliš koji ih okružuje.
SeaCras je isto tako predstavio i kako njegova tehnologija podržava upravljanje lučkom infrastrukturom kroz praćenje popunjenosti u lukama i marinama. Za lučke uprave, ova vrsta uvida može unaprijediti planiranje, raspodjelu resursa i situacijsku svijest, osobito u razdobljima pojačanog pomorskog prometa.
Tijekom događaja, Mario je podijelio svoje viđenje i u intervjuu za Hrvatski radio. Intervju je bio dodatna prilika za isticanje važnosti monitoringa okoliša temeljenog na podacima i uloge novih tehnologija u podršci dugoročnoj održivosti pomorske industrije.
Jačanje transparentnosti u pomorskom sektoru
Dani hrvatskih luka bili su i vrijedno mjesto susreta s dugogodišnjim partnerima, uključujući Zadar Cruise Port i Global Ports Holding. Zajedno smo najavili još jednu sezonu u kojoj će grad Zadar, njegovi stanovnici i posjetitelji destinacije imati pristup SeaCras appu.
Ulaskom u četvrtu godinu, ova zajednička inicijativa postala je najdugovječnija akcija pune transparentnosti u pomorskom sektoru u Hrvatskoj. Time što relevantne pomorske i informacije o okolišu čini dostupnijima, inicijativa nastavlja jačati transparentnost, svijest i povjerenje između lučkih dionika, lokalnih zajednica i posjetitelja destinacija.
Tijekom konferencije, SeaCras tim je na svom izložbenom prostoru ugostio brojne partnere, kolege i predstavnike industrije. Ti su razgovori otvorili prostor za konkretne rasprave o tome kako tehnologije za pametne luke mogu prijeći iz strategije u stvarnu provedbu te kako digitalni alati mogu pomoći lukama da postanu otpornije, održivije i spremnije za buduće izazove.
Za SeaCras, Dani hrvatskih luka još su jednom potvrdili da je pomorski sektor spreman za rješenja koja povezuju inovacije s operativnom vrijednošću. Jer lukama i obalnim područjima potrebni su sustavi koji podržavaju brže odluke, snažniju usklađenost s propisima, bolju zaštitu okoliša i veću transparentnost.
Upravo tu Coastal Intelligence može učiniti pravu razliku.
Veliko hvala svima koje smo susreli u Zadru. Veselimo se nastavku ovih razgovora i podršci novoj generaciji pametnijeg, čišćeg i otpornijeg upravljanja lukama.
Adriatic Mariculture 2026. održan je 20. ožujka 2026. u Stonu, u sklopu Dana malostonske kamenice.
Znanstveno-stručni skup okupio je vodeće istraživače, stručnjake, predstavnike institucija i proizvođače iz Hrvatske i drugih jadranskih zemalja.
U fokusu skupa bila je budućnost jadranske marikulture, s posebnim naglaskom na očuvanje europske plosnate kamenice (Ostrea edulis) kao autohtone vrste i jednog od najprepoznatljivijih simbola Malostonskog zaljeva.
Takav integrirani pristup omogućuje jasnije razumijevanje dinamike morskog okoliša, osobito tijekom neuobičajenih okolišnih događaja. Za proizvođače u marikulturi to znači bolji uvid u uvjete koji izravno utječu na proizvodnju, zdravstveno stanje uzgajanih organizama, sigurnost hrane i dugoročno operativno planiranje.
Od monitoringa do ranog upozoravanja: zašto je napredna analiza podataka važna za marikulturu
Zaključci skupa ukazali su na nekoliko ključnih izazova s kojima se sektor suočava: klimatske promjene, okolišne stresore, rizike od bolesti, predatore, infrastrukturna ograničenja, tržišne uvjete i administrativne prepreke.
Sudionici su također istaknuli potrebu za snažnijom biosigurnošću, strožom kontrolom uvoza živih organizama, sanitarnim mjerama, veterinarskim nadzorom te sustavima ranog upozoravanja na bolesti i okolišne rizike. Unošenje stranih vrsta, osobito u osjetljivim zaštićenim područjima poput Malostonskog zaljeva, prepoznato je kao visokorizičan scenarij koji zahtijeva pažljivo upravljanje, a ne eksperimentiranje.
Upravo tu integracija svemirskih i morskih podataka može donijeti konkretnu vrijednost.
Povezivanjem satelitskog praćenja s in situ mjerenjima, dionici u marikulturi mogu prijeći s fragmentiranog promatranja na sustavnije donošenje odluka utemeljeno na podacima. Umjesto reakcije tek nakon što šteta postane vidljiva, proizvođači i nadležna tijela mogu ranije prepoznati promjene u morskom okolišu, razvoj cvjetanja fitoplanktona, uočiti onečišćenja i druge okolišne pokazatelje koji mogu utjecati na uzgoj školjkaša i riba.
Za SeaCras poruka je jasna. Budućnost jadranske marikulture ovisi o snažnijoj suradnji znanosti, proizvođača i javnih institucija, ali i o kvalitetnijem uvidu u stanje samog morskog okoliša.
Malostonski zaljev ostaje jedinstven i osjetljiv ekosustav u kojem se susreću tradicija, priroda i gospodarska aktivnost. Očuvanje te ravnoteže zahtijeva moderne alate, odgovorno upravljanje i pravodobne informacije.
Kroz satelitske podatke, analizu potpomognutu umjetnom inteligencijom i potvrdu podataka mjerenjima na terenu, SeaCras nastavlja podržavati otporniju, informiraniju i održiviju budućnost marikulture na Jadranu.
SeaCras je predstavio završne rezultate naše studije koja je napravljena uz pomoć našeg Coastal Intelligence sustava na VI. sjednici Odbora za Paklene otoke u Hvaru. Ondje su se okupili predstavnici institucija, organizacija i lokalnih dionika kako bi raspravili o sve većem pritisku nautičkog turizma na jedno od najvrjednijih otočnih područja u Hrvatskoj.
Studiju su predstavili Josip Karadža i Robert Šulc, a fokus studije je bio na pomorskoj aktivnosti u arhipelagu Paklenih (Paklinskih) otoka. Korištenjem našeg Coastal Intelligencea, temeljenog na umjetnoj inteligenciji, SeaCrasov tim analizirao je prisutnost plovila, obrasce sidrenja i područja povećanog pritiska na okoliš tijekom ljetnih sezona 2023. i 2025.
Rezultati potvrđuju ono s čime se sve veći broj obalnih zajednica već suočava. Nautički turizam raste, no bez kvalitetnog praćenja i podataka koji se mogu pretvoriti u konkretno djelovanje, utjecaj ovog oblika turizma često je teško mjeriti, upravljati njime i na njega reagirati na vrijeme.
Rezultati naše studije predstavljeni su i u regionalnom izvještaju Slobodne Dalmacije, gdje je istaknut razmjer pritiska nautičkog turizma na području Paklenih otoka.
Od detekcije plovila do pametnije zaštite obale
Prema analizi studije, plovila su zabilježena na području cijelog arhipelaga, s najvećom koncentracijom u uvalama Vinogradišće, Palmižana i Ždrilca. Tijekom vrhunca sezone, između 10:00 i 12:00 sati, u akvatoriju Paklenih otoka zabilježeno je do 500 plovila, dok su ukupne dnevne brojke bile i veće.
Studija je pokazala i jasne obrasce ponašanja plovila. Oko 50% plovila koristilo je sidra, dok je približno 30% bilo privezano uz obalu, a tu je uglavnom riječ o manjim plovilima duljine do 12 metara. Najzastupljenija su bila plovila duljine između 10 i 16 metara, koja su činila 43% zabilježenih brodica. Plovila kraća od 10 metara činila su 37%, ona između 16 i 24 metra 13%, dok su plovila dulja od 24 metra činila 7% ukupno zabilježenih plovila.
Jedan od rezultata koji najviše zabrinjavaju pokazuje da je 57% plovila bilo usidreno iznad strogo zaštićenih staništa morske cvjetnice Posidonia oceanica, osobito na područjima Soline, Prevojice i Ždrilca. Livade posidonije ubrajaju se među najvažnije morske ekosustave Sredozemlja te imaju ključnu ulogu u zaštiti bioraznolikosti, stabilnosti morskog dna, kvaliteti mora i pohrani ugljika.
Analiza je utvrdila i slučajeve vezivanja velikih plovila za stabla i obalnu vegetaciju, čime se dodatni pritisak ne stvara samo na morsko dno, nego i na osjetljivi obalni krajobraz.
Ohrabruje činjenica da javna ustanova „More i Krš”, zajedno s lokalnim vlastima, već radi na tome da se ovi nalazi pretoče u konkretne mjere usmjerene na zaštitu Paklenih otoka i očuvanje njihove dugoročne ekološke vrijednosti.Kako pritisak na obalna i morska područja nastavlja rasti, osobito u izrazito traženim nautičkim destinacijama, praćenje temeljeno na podacima postaje itekako nužno. Uz rješenja poput SeaCrasova sustava Coastal Intelligence, luke, obalne zajednice, javne ustanove i turistički dionici mogu bolje razumjeti što se događa na moru.
I ono najbitnije, djelovati prije nego što okolišni pritisak preraste u trajnu štetu.
Tisuće primjera izlijevanja nafte zabilježeno je proteklih godina, što je dovelo do ispuštanja velikih količina nafte u morske ekosustave i uzrokovalo trajnu štetu bioraznolikosti, ribarstvu, turizmu i obalnim gospodarstvima. Dok veći incidenti privlače pozornost, manja izlijevanja goriva i nekontrolirani ispusti, uključujući dizel i slične onečišćivače, mogu biti jednako štetni kada prođu nezapaženo.
Istovremeno, iako se suočava s niskim rastom, rastućim troškovima i nepredvidljivom prirodom samog sektora, pomorski promet ostaje ključan za globalnu trgovinu, što pouzdano praćenje i rano otkrivanje čini važnijima nego ikad. Kako plovidbena aktivnost nastavlja oblikovati globalnu trgovinu, povećanje brzine i preciznosti otkrivanja morskog onečišćenja postaje sve veći prioritet.
To također naglašava važnost okvira poput MARPOLkonvencije, koja postavlja globalni standard za sprječavanje onečišćenja uzrokovanih plovilima.
Slika 1. Lijevo: Neobrađena satelitska snimka regije Odesa, Ukrajina. Sredina: Operativno sučelje alata Coastal Intelligence. Desno: detektirani opseg izlijevanja nafte (crveno) na pozadini riječne lepeze (zeleno) — output izrađen za klijenta.
Zašto se izlijevanja goriva često ostaju neotkrivena?
Jedan od najvećih izazova nije otkrivanje sirove nafte, već detekcija hlapljivih naftnih derivata, goriva i curenja manjih razmjera.
Također, nije svaka sumnjiva mrlja na površini mora jednaka onečišćenju. Operatori daljinskog istraživanja moraju razlikovati stvarne ispuste od prirodnih pojava koje mogu izgledati vrlo slično na satelitskim snimkama. To uključuje biogene filmove na površini, područja slabog vjetra, zone padalina, unutarnje valove i zavjetrine otoka.
Upravo tu napredna analitika postaje izuzetno važna. SeaCras je zato razvio Coastal Intelligence, platformu koja otkriva izlijevanja goriva kombiniranjem sintetskog apertnog radara i optičkih senzora različitih prostornih razlučivosti. Coastal Intelligence koristi niz dodatnih atmosferskih i morskih podataka (tzv. pomoćni podaci) na principu fuzije podataka. Riječ je o novoj metodologiji dubokog učenja koja povećava preciznost i stopu otkrivanja incidenata onečišćenja smanjenjem lažnih pozitivnih rezultata u složenim obalnim sredinama.
Slika 2. Pogled dobiven satelitom na incident u obalnoj regiji Hvara, prikazujući intenzitet otkrivenog tankog onečišćenja dizelskim gorivom na zahvaćenom području. Toplije boje označavaju više površinske koncentracije naftnih derivata, a crveni obrub obilježava istaknuto područje visokog intenziteta onečišćenja.
Kako Coastal Intelligence unaprjeđuje praćenje morskog onečišćenja?
Coastal Intelligencekombinira vlastite module za obradu satelitskih snimaka s inovativnim pristupom analizi podataka kako bi pružio što preciznije rezultate. Sustav postiže najvišu poznatu komercijalnu stopu uspješnosti otkrivanja izlijevanja, uključujući mrlje površine svega nekoliko stotina četvornih metara. Korištenjem različitih satelitskih tehnologija i izvora, SeaCras ima kapacitet češće pružati operativne usluge klijentima.
Naša platforma koristi optičke satelitske podatke visoke i vrlo visoke razlučivosti, što omogućuje preciznije praćenje čak i u manjim područjima poput luka i marina.
No vrijednost naše platforme seže daleko izvan identificiranja onečišćenja naftnim derivatima. Coastal Intelligence također pomaže korisnicima razlikovati onečišćenje uzrokovano ljudskom djelatnošću, nekontrolirane ispuste otpadnih voda u blizini lučkih područja i prirodne pojave poput cvjetanja algi. Kombiniranjem satelitski izvedenih parametara kvalitete vode, satelitskih snimaka i karti vektora morskih struja, partneri ovog projekta imaju veću sposobnost kako detekcije, tako i preciznije identifikacije.
To čini Coastal Intelligence posebno relevantnim kao komplementarno rješenje uz uslugu CleanSeaNet Europske agencije za pomorsku sigurnost, koja podržava države sudionice satelitskim otkrivanjem izlijevanja nafte i brodova diljem Europe.
Slika 3. Satelitski prikaz na izlijevanje dizela u obalnoj regiji Baniyas, Sirija. Lijevo: analiza naftnog onečišćenja u vrlo visokoj prostornoj razlučivosti koja prikazuje tanke dijelove i male fragmente migracije onečišćenja. Desno: regionalni prikaz katastrofe, s višim razinama onečišćenja prikazanim toplijim bojama.
Skalabilno rješenje za luke i pomorske vlasti
SeaCras je ovu znanstvenu izvrsnost i tehničke sposobnosti preveo u komercijalno dostupnu operativnu uslugu. Danas je Coastal Intelligence na raspolaganju lučkim operaterima i lučim upravama diljem svijeta, što je iznimno dostignuće s obzirom na to da je prvotno razvijen isključivo za područje Jadrana i Jonskog mora.
Njegova dodana vrijednost leži u širokom prostornom coverageu, učestalom i pristupačnom praćenju te potpori temeljenoj na sustavima upozoravanja.
U praksi, to znači pružanje lukama, upravama i obalnim dionicima veće mogućnosti ranog otkrivanja onečišćenja, brze reakcije i bolje zaštite mora o kojima ovise.
Ostale opasnosti od morskog onečišćenja i neočekivane prirodne pojave
Onečišćenje naftom i gorivom samo je vrh sante leda mnogo šireg spektra prijetnji moru i pomorskom okolišu. Plutajući morski otpad i plastična onečišćenja jedni su od najvećih svjetskih problema, dok klimatske promjene i zagrijavanje naših oceana povećavaju učestalost štetnih i abnormalnih cvjetanja mora.
Otkrijte kako Coastal Intelligence rješava i te slučajeve!
Objavljeno je godišnje izvješće o utjecaju UpLink 2026, u kojem je SeaCras istaknut kao jedna od samo 11 predstavljenih case studyja! Izvješće je 17. ožujka 2026. objavio Svjetski ekonomski forum.
SeaCras je odabran na temelju svog mjerljivog i jasno kvantificiranog pozitivnog utjecaja na prirodu, društvo, ljude i gospodarstvo. Biti dijelom globalne skupine purpose-driven tehnoloških kompanija važna je prekretnica za naš tim – ujedno i potvrda da naš rad na praćenju i zaštiti mora i morskog okoliša pronalazi odjek daleko izvan našeg domaćeg terena.
Pročitajte cijelo Godišnje izvješće o utjecaju UpLink 2026. kako biste istražili na koji način inovacije u ranoj fazi preoblikuju industrije te donose stvarne ekološke i društvene rezultate.
Godišnje izvješće o utjecaju UpLink 2026: godina mjerljivog utjecaja
Godišnje izvješće o utjecaju za 2026. naglašava kolektivni napredak mreže UpLink tvrtki tijekom protekle godine, a brojke govore same za sebe. Kako se navodi u izvješću, više od 139 UpLink mladih tvrtki i startupova trenutačno aktivno primjenjuje umjetnu inteligenciju (AI) u svojim područjima, što govori kako tehnologija može potaknuti sustavne promjene pogodne za rast, utemeljene na podacima u kritičnim područjima, uključujući vodu, klimu i prirodu, gradove, zdravstvo i nove tehnologije
I zamah po pitanju ulaganja jednako je impresivan. UpLink tvrtke prikupile su više od 850 milijuna dolara u 2025. godini, što je povećanje kapitala od 53% u usporedbi s 2024, pokazavši da inovacije usklađene s misijom privlače sve ozbiljnije financiranje velikih razmjera.
Između 2025. i 2026. godine, mreža UpLink WEF tvrtki kolektivno je ostvarila:
zaštitu 127 milijuna hektara kopnenih i morskih područja
podržano je 37 tisuća ljudi u prilagodbi na klimatske promjene
obrađeno je 4,3 milijarde litara otpadnih voda
izbjegnuto ili smanjeno 167 tisuća tona emisija CO₂
prikupljeno je ili smanjeno 327 tisuća tona otpada
prikupljeno je 858 milijuna dolara investicijskog kapitala
Ovo nisu projekcije ili ambiciozni ciljevi — to su provjereni rezultati koje je isporučila mreža pothvata koji djeluju na prvim crtama najhitnijih svjetskih ekoloških i društvenih izazova.
SeaCras: Rast i jačanje partnerstava u protekloj godini
Broj članova tima gotovo se udvostručio tijekom protekle godine. Narastao je s osam na 15 ljudi, s novim pojačanjima u području odnosa s javnošću, marketinga i istraživanja i razvoja (R&D) kako bi se držao korak s ubrzanom potražnjom. Uz taj interni rast, produbili smo svoj institucionalni ‘footprint’ u Hrvatskoj te uspotavili javno-privatna partnerstva s nacionalnim tijelima, npr. s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), gdje je fokus podizanje kvalitete i dosega nacionalnih i regionalnih sustava praćenja.
Isto tako, tvrtka je osigurala kombinirani krug ulaganja od 1,15 milijuna eura uz pomoć Europske investicijske banke i Hrvatske banke za obnovu i razvoj i time dodatno učvrstila svoj kontinuirani globalni rast i utjecaj.
Što ovo priznanje znači za SeaCras?
Za naš tim, biti istaknut među samo 11 case studyja u izvješću koje dokumentira utjecaj tisuća tvrtki diljem svijeta iznimno je važna potvrda našeg rada. Ovo definitivno odražava zamah koji smo izgradili tijekom protekle godine, i to ne samo u metrikama rasta, već i u dubini i kvaliteti partnerstava koja smo razvili.
Naše uključivanje u UpLink mrežu otvorilo je vrata koja bi bilo daleko teže dosegnuti samostalno. Veze Uplinka s globalnim liderima iz javnog i privatnog sektora bile su ključne u pozicioniranju SeaCrasa ondje gdje se izazovi praćenja na nacionalnoj razini preklapaju s potrebom za naprednim rješenjima temeljenim na umjetnoj inteligenciji. Podrška UpLinka i njegovih suradnika nastavlja biti istinski akcelerator za našu misiju.
Radujemo se onome što donosi sljedeće poglavlje, kako za SeaCras, tako i za širu zajednicu mladih tvrtki i startupova koji rade na tome da budućnost naših oceana, obala i morskih okoliša bude zdravija, otpornija i transparentnija.
Što je UpLink i zašto je važan?
UpLink je ‘motor’ odnosno pokretač za inovacije u ranoj fazi, a dio je Svjetskog ekonomskog foruma. Započeo je s radom 2020. godine s jasnom misijom: pomoći u pretvaranju hrabrih rješenja sa svrhom u stvarni utjecaj. Preko svojih osnivača-suradnika Deloittea i Salesforcea, kao i raširene mreže lidera iz javnog i privatnog sektora, UpLink stvara infrastrukturu koju ambiciozni poduzetnici rijetko imaju sami: kapital, strateška partnerstva i putove za ulazak na tržište koji omogućuju transformacijskim rješenjima da se ukorijene i šire u svim industrijama i ekonomijama.
Ova platforma je tu da bi premostila jaz u životnom ciklusu inovacija: nepovezanost između dostupnosti kapitala i spremnosti tržišta koja prečesto usporava prelazak obećavajućih tehnologija iz faze pilot-projekta u fazu rasta. Ubrzavanjem tog prijelaza, UpLink ubrzava napredak prema otpornijoj, održivoj i prosperitetnoj budućnosti u kojoj svrha i profit idu ruku pod ruku.
Uvrštavanje u Godišnje izvješće o utjecaju UpLink 2026. potvrđuje ono što je najvažnije: rješenja utemeljena na stvarnom utjecaju su ona koja oblikuju budućnost održivih inovacija.
