U doba zelene tranzicije i digitalne transformacije i potrebe za bržim djelovanjem po pitanju klime, pomorski sektor je na prekretnici. Jesu li pametne i zelene luke dvije strane iste medalje ili pak oprečni koncepti? Kako pokazuju novi globalni trendovi, odgovor se krije u njihovu međusobnom nadopunjavanju.
Od pametnih prema održivim lukama
Pametne luke koriste digitalne tehnologije, automatizaciju i analitiku kako bi povećale učinkovitost, sigurnost i optimizirale logistiku.
Zelene luke se fokusiraju pak na ekološku održivost; primjerice smanjenje emisija ugljika, korištenje obnovljivih izvora energije i osiguravanje ekološki prihvatnog poslovanja.
Postavlja se pitanje iz teorije skupova: je li zelena luka podskup pametne luke?
Tradicionalno, ovi su se koncepti razvijali odvojeno. Pametne luke usmjeravale su se na optimizaciju, a zelene na očuvanje.
No današnji vodeći pomorski centri, od Rotterdama i Singapura do Hamburga, Los Angelesa, Miamija i Osake, pokazuju da se tehnologija i ekologija mogu međusobno nadopunjavati, a ne isključivati.
CEO SeaCrasa, Mario Špadina, održao je predavanje na ovu temu na Danima hrvatskih luka u Dubrovniku, 27.–28. ožujka 2025.
Konvergencija: spajanje podataka i dekarbonizacije
Konvergencija pametnih i zelenih temelja redefinira način na koji luke pristupaju poslovanju.
Digitalizacija omogućuje precizno upravljanje energijom, održavanje temeljeno na predviđanju i praćenje emisija ugljika. Automatizacija smanjuje vrijeme mirovanja i potrošnju goriva. Analitika podataka i digitalni blizanci nude uvid u stvarnom vremenu koji pomaže optimizirati kretanje brodova, rukovanje teretom i korištenje infrastrukture, i sve to hvatajući se u koštac sa smanjenjem ugljičnog otiska.
Digitalni blizanci su prije pet godina predstavljali novu granicu razvoja. Danas bi već trebali biti standard, ako ništa, barem zbog svoje uloge u smanjenju rizika kada govorimo o djelovanju luka. Ove virtualne replike lučkih sustava integriraju sve dostupne podatke — od IoT senzora do fizikalnih simulacija — i stvaraju jedinstven digitalni ekosustav.
„Suvremeni trend predstavlja konvergenciju pametnih i zelenih principa, gdje tehnologija omogućuje održivo upravljanje lukama, stvarajući učinkovite i ekološki odgovorne pomorske hubove.“ (Izvor: Critical Success Factors for Green Port Transformation Using Digital Technology, JMSE, 2024)
‘Navigacija’ digitalnim morima: Kibernetička sigurnost kao temelj održivosti
No ova digitalno-zelena sinergija donosi i nove izazove. Što je luka povezanija, to je ranjivija na kibernetičke napade. Ransomware, ranjivost u opskrbnim lancima i geopolitički rizici predstavljaju stvarne prijetnje. I to s potencijalnim financijskim gubicima od stotina milijuna dolara.
Kako se pomorski sektor ubrzano digitalizira, kibernetička otpornost postaje dio ekološke odgovornosti. Zaštita digitalne infrastrukture znači očuvanje kontinuiteta poslovanja, a time i smanjenje ekoloških troškova prekida rada.
Put prema lukama budućnosti
Luka budućnosti neće biti definirana samo dizalicama i terminalima, već i tokovima podataka, pokazateljima razine ugljika i okvirima otpornosti.
AI, automatizacija i održivost više neće postojati odvojeno, već unutar integrirane strategije koja usklađuje ekonomsku učinkovitost, sigurnost i ekološku ravnotežu.
U tom smislu, pitanje „pametna ili zelena luka?“ postaje zastarjelo.
Jer budućnost pripada lukama koje su istodobno i pametne i održive.
Ušli smo u snažno partnerstvo za prekograničnu zaštitu voda! Konkretno, riječ je o partnerstvu za klimatsku sigurnost jezera i rijeka diljem Balkanskog poluotoka. Ova suradnja predstavlja važan korak prema očuvanju zajedničkih vodnih resursa, jačanju regionalne suradnje i unaprjeđenju napora za zaštitu okoliša vođenih podacima preko granica.
Uspostavljeno je kvadrilateralno partnerstvo između triju ključnih nacionalnih institucija u Sjevernoj Makedoniji — Hidrometeorološkog zavoda (HMS), Državnog inspektorata za okoliš i Sveučilišta „Sv. Kliment Ohridski“ – Bitola (UKLO) — i SeaCrasa.
Ovaj sporazum predstavlja značajan iskorak u usklađivanju znanstvenih istraživanja, satelitskih i AI tehnologija te institucionalnog znanja i operativnih kapaciteta za zaštitu prekograničnih voda koja su ključni resursi što ih dijeli više zemalja na području Balkana.
U ovom slučaju, izreka „sharing is caring” dobiva sasvim novo značenje:
i onečišćenje i sigurnosne prijetnje dijele se između država
manjak vode i problemi pojačani klimatskim promjenama čine ove vodne rezervoare ranjivima
Ovim se partnerstvom nastoji dugoročno jačati kapacitete svih uključenih partnera, a njegovi ključni ciljevi su:
prijenos znanja temeljen na načelima otvorene znanosti
implementacija tehnologije i razmjena podataka
planiranje visokorazinskih provedivih akcija ranog upozoravanja i odgovora
i najvažnije: povezivanje ljudi oko zajedničkog cilja – klimatske sigurnosti vodnih resursa
Posebno za balkansku regiju postoji hitna potreba za implementacijom Sustava upravljanja katastrofama za prekograničnu zaštitu voda — konkretno, jezera na području Ohrida i Prespe.
Aleksandar Ivanov, profesor na UKLO-u i Mario Špadina, CEO SeaCrasa
Preduvjeti za klimatsku sigurnost prekograničnih jezera su:
Prvo omogućiti implementaciju sustava i integraciju podataka;
Implementirati napredne modele analize trendova i rizika;
Razviti program za određivanje izvora onečišćenja (pollution source fingerprinting);
Omogućiti prognoziranje i radnje ranog upozoravanja na temelju razvijenih modela predviđanja za specifične prijetnje, što predstavlja temelj za sustav ranog upozoravanja;
Provedba akcija odgovora i ublažavanja – koje mjere i scenariji trebaju biti aktivirani kada se prognozira ili dogodi incident.
Ovo novo partnerstvo pokazuje kako prekogranična suradnja, kombinacija inovacija temeljenih na podacima i stručnosti javnih institucija može donijeti stvarne pomake u rješavanju današnjih ekoloških izazova.
Ljubljana je 13. i 14. listopada bila domaćin važnog koraka naprijed u borbi protiv onečišćenja mora. Naš SeaCras tim pridružio se Upravnom odboru projekta PREVENT, ključnoj inicijativi usmjerenoj na prevenciju onečišćenja u jadransko-jonskoj regiji.
Na sastanku su se okupili vodeći stručnjaci, kreatori politika i inovatori koji rade na razvoju usklađenih strategija i tehnologija za smanjenje morskog otpada i drugih zagađivača koji utječu na naša mora.
Dan kasnije, sudionici su predstavili svoj dosadašnji rad i istraživačke rezultate na konferenciji Slovenija i Europa za čiste vode: Inovacije i rješenja protivonečišćenja plastikom. Na eventu je bio naglasak na praktičnim, znanstveno utemeljenim rješenjima i prekograničnoj suradnji usmjerenoj na zaštitu morskih ekosustava.
Konferencija je okupila slovenske istraživačke projekte i njihovu mrežu partnera posvećenih proučavanju plastike, mikroplastike, onečišćenja Jadranskog i Jonskog mora, kao i izazova vezanih uz riječne ekosustave.
Našu su tvrtku predstavljali naš izvršni direktor, Mario Špadina, te naši stručnjaci Robert Šulc, Josip Karadža i Davor Blaženčić.
Mario je sudjelovao u panel raspravi te podijelio svoje uvide iz našeg aktualnog istraživanja i povezao se s kolegama koji rade na sličnim inicijativama.
Mario je također predstavio rezultate prekograničnog praćenja pilot lokacija — plaže Pupnatska Luka na otoku Korčuli te otoka Mljeta. Iako su rezultati alarmantni, fokus radne skupine jest razvoj alata za zajedničko, prekogranično djelovanje, a posebno sastavljanje sljedećih ciljeva:
Transnational Marine Litter Management System (JTMLMS)
Joint Marine Litter Prevention and Management Strategy (JMLPMS)
Climate Resilient Adriatic-Ionian Action Plan (CRAIAP)
Veliko hvala našim slovenskim prijateljima na pozivu. Ova je konferencija bila vrhunski primjer uspješne prekogranične suradnje, znanstvene stručnosti i zajedničke predanosti rješavanju problema onečišćenja plastikom.
Također, velik je naglasak stavljen na uključivanje javnosti i lokalnih zajednica, budući da je to jedna od ključnih aktivnosti u prevenciji onečišćenja.
Radujemo se daljnjem produbljivanju suradnje s našim partnerima s druge strane granice i pretvaranju zajedničkih napora u stvaran, mjerljiv utjecaj na jadransku i jonsku regiju pa i šire.
Kao predstavnici SeaCrasa nismo došli na Climate Week NYC samo kao pasivni promatrači. Došli smo slušati, propitkivati i doprinijeti globalnom razgovoru o akcijama za klimu. Kao jedno od najutjecajnijih okupljanja lidera održivosti, inovatora i donositelja politika, Climate Week NYC pružio je snažnu podlogu za razmjenu ideja i poticanje stvarnih rješenja za izazove vezane uz okoliš.
Ove je godine Climate Week NYC održan od 21. do 28. rujna. Ovaj događaj se svake godine organizira u partnerstvu sOpćom skupštinom Ujedinjenih naroda te u koordinaciji s UN-om i Gradom New Yorkom. Riječ je o najvećem godišnjem događaju posvećenom klimi takve vrste, koji broji više od 900 događanja i aktivnosti diljem grada!
Za SeaCras, bila je to prilika da pokažemo kako satelitski podaci mogu redefinirati transparentnost u praćenju okoliša — i učiniti onečišćenja vidljivim, mjerljivim i primjenjivim u praksi.
Jer za nas održivost je nešto na čemu svakoga dana treba raditi. Kroz podatke, transparentnost i konkretno djelovanje.
Od događaja i privatnih okupljanja Svjetskog ekonomskog foruma do velikih konferencija poput Techonomyja, uz brojne popratne sastanke i razgovore na marginama, naš CEO, Mario Špadina, sudjelovao je na događajima koje podrazumijevaju nove tehnologije, kreiranje novih politika i bržeg djelovanja za zaštitu okoliša.
Istodobno, naša voditeljica komunikacija, Ana Čupić, povezala se s članovima Global Compact mreže Ujedinjenih naroda u njihovom Hubu te sudjelovala na osmom Leaders on Purpose Summitu, posvećenom učinkovitijem leadershipu koji donosi i veću odgovornost. Onu odgovornost koja ne završava samo na riječima, već ostvaruje svoje ciljeve kroz praksu.
Naši predstavnici tijekom Climate Week NYC eventa: SeaCrasov CEO, Mario Špadina, i voditeljica komunikacija, Ana Čupić
Nakon intenzivnog i inspirativnog tjedna ispunjenog brojnim konkretnim razgovorima, novim kontaktima i zajedničkim vizijama za čišći planet, naš se tim sigurno vratio kući. Pun energije i spreman pretvoriti ideje u stvarnost.
Također, lako je zaboraviti koliko smo daleko stigli kao tvrtka, sve dok nas trenuci poput ovih ne podsjete. SeaCras je započeo kao ‘lokalna’, a u samo nekoliko godina prerastao je u globalnu priču.
Dijeljenje naših rezultata i dobivanje izravnih povratnih informacija na globalnoj pozornici daje nam ono što je najvažnije: ideje, smjer i poticaj da pomičemo granice još dalje. Barem do sljedeće godine, kada se vraćamo u New York kako bismo pokazali koliko smo još narasli.
Prva godina projekta PREVENT (Pollution Reduction and Early-warning for Vulnerable Ecosystem in Adriatic-lonian Territories), koji financira Europska komisija kroz IPA ADRION 419, je završila, što znači da su partneri ove inicijative dostavili ključne podatke vezane uz onečišćenje mora i zdravlje općenito. Budući da je u fokusu bilo onečišćenje plastikom, rezultati su pokazali zabrinjavajuće razine ove vrste onečišćenja u svim praćenim područjima.
Kao projektni partner, sudjelovali smo u kreiranju prekograničnog sustava praćenja koji uključuje 6 partnera, i pritom koristili sve raspoložive resurse za praćenje onečišćenja. Osim toga, tijekom provedbe velikog i opsežnog sustava praćenja mreža partnera pokrila je velike morske površine.
Posebno smo pratili hrvatske otoke Mljet i Korčulu, Boku kotorsku u Crnoj Gori, ušća rijeka u Albaniji, otok Rodos u Grčkoj te nekoliko drugih lokacija, u kojima je analiziran spektar različitih onečišćenja, s glavnim naglaskom na onečišćenje plastikom.
Rezultati pokazuju zabrinjavajuće koncentracije onečišćenja plastikom na ovim lokacijama, s posebnim žarištima koja ugrožavaju i morski ekosustav i obalne zajednice koje od njega ovise.
Primjerice, plaža Pupnatska Luka na otoku Korčuli, poznata kao jedna od najidiličnijih plaža otoka, praćena je tijekom 2024. i 2025. godine do sada. Unatoč svojoj reputaciji raja, i dalje je opterećena onečišćenjem plastikom i morskim otpadom.
Pupnatska Luka, Korčula
Otok Mljet, uključujući i Nacionalni park Mljet, suočio se s istim izazovom. Drugim riječima, doživljava isti problem kada govorimo o onečišćenju plastikom.
Plaža Sutmiholjska, Mljet
Ipak, rješenja su na vidiku!
Prikupljeni rezultati predstavljaju isporučive rezultate i ulazne podatke za razvoj Transnacionalnih zajedničkih strategija i protokola koji imaju neposredan učinak na smanjenje onečišćenja plastikom i očuvanje morskih ekosustava kroz suradnju i prekogranično djelovanje.
Sljedeća faza PREVENT-a ima ambiciozne, ali ostvarive ciljeve koji su usklađeni s trendovima EU-a i globalnim kretanjima:
Joint Solution: Transnational Marine Litter Management System (JTMLMS)
Joint Marine Litter Prevention and Management Strategy (JMLPMS)
Climate Resilient Adriatic-Ionian Action Plan (CRAIAP)
Kako bi se dodatno naglasila važnost ove teme, EU Mission: Restore Ocean and Waters i Global Plastic Action Partnerships uložili su velike napore za vrijeme Generalne skupštine UN-a 2025. godine.
Projektni partneri PREVENT-a su sljedeće organizacije:
Sea Cras Ltd., Hrvatska (HR)
Polytechnic University of Bari, Italia (IT)
National Institute of Chemistry, Slovenija (SI)
National Centre for Scientific Research Demokritos, Elláda (EL)
Development Agency of South Aegean Region –READ S.A., Elláda (EL)
Municipality of Vlore, Shqipëria (AL)
Adriatic Training and Research Centre for accidental marine pollution preparedness and response, Hrvatska (HR)
University of Montenegro, Crna Gora (ME)
University “St. Kliment Ohridski” Bitola, Severna Makedonija (MK)
NATIONAL CONFEDERATION OF HANDICRAFTS AND SMALL AND MEDIUM ENTERPRISES TERRITORIAL ASSOC. OF LECCE, Italia (IT)
