Od ulaganja i inovacija do javnog zdravstva i otpornosti obalnih područja, konferencija EU Ocean Days 2026 u Bruxellesu okupila je institucije, inicijative i industrijske aktere koji će imati važnu ulogu u oblikovanju sljedeće faze europske održivosti oceana.
SeaCras je bio jedna od inovativnih tvrtki koja je aktivno pridonijela nizu važnih događanja tijekom cijelog tjedna te sudjelovala u dijalogu na visokoj razini o pomorskim inovacijama, odgovoru na onečišćenja, transparentnosti plave ekonomije i ulozi pouzdanih podataka u zaštiti okoliša i javnog dobra.
Naše sudjelovanje na konferenciji EU Ocean Days 2026 odvijalo se kroz nekoliko različitih, ali međusobno povezanih područja, pri čemu je svako od njih pokazalo drugi aspekt uloge koju tvrtka gradi unutar europske plave ekonomije.
Od priznanja investitora i dijaloga na političkoj razini do konkretnih ekoloških aktivnosti, strateških partnerstava i sudjelovanja u velikim istraživačkim inicijativama, taj je tjedan jasno pokazao jedno: značajan napredak u održivosti oceana ovisi o rješenjima koja inovacije znaju pretvoriti u konkretnu provedbu.
Evo ključnih događaja na kojima smo sudjelovali:
1) BlueInvest Day i Investor Report 2026
Priznanje u Izvješću za ulagače BlueInvest 2026 (Investor Report 2026). pozicioniralo je SeaCras među tehnologije koje vrijedi pratiti te dodatno istaknulo rastuću važnost praćenja oceana utemeljenog na umjetnoj inteligenciji i svemirskim tehnologijama u okviru europske plave ekonomije.
2) Forum Misije za ocean i vode pri Europskoj komisiji
Na Forumu Misije „Obnova naših oceana i voda” predstavnici SeaCrasa istaknuli su da je upravo sada potrebna još snažnija podrška rješenjima koja već danas imaju kapacitet isporučiti mjerljiv utjecaj na okoliš.
3) Predstavljanje naših aktivnosti u sklopu Misije za ocean i vode: CAPRI i Planet First
Kroz inicijative CAPRI i Planet First, SeaCras je pokazao da učinkovito djelovanje u području oceana ovisi o sposobnosti da se podaci, istraživanja i obveze održivosti pretoče u praktične alate i konkretne primjene.
4) Strateška partnerstva i kriteriji izvrsnosti: EIT Water članstvo
Službeno partnerstvo SeaCrasa s organizacijom EIT Water potvrđuje naš sve snažniji položaj unutar europskog inovacijskog ekosustava usmjerenog na razvoj pametnijih, čišćih i otpornijih rješenja za morske i vodene sustave.
5) Strateška partnerstva i kriteriji izvrsnosti: Horizon Europe
Sudjelovanje u projektu REMEDIES 5.0, koji podupire program Obzor Europa (Horizon Europe), dodatno potvrđuje ulogu SeaCrasa u velikoj europskoj suradnji usmjerenoj na postizanje opipljivog učinka u različitim obalnim područjima te uz riječne obale i obale jezera.
1) BlueInvest Day & Investor Report 2026
Jedan od najupečatljivijih trenutaka bilo je objavljivanje izvješća BlueInvest Investor Report 2026, podnaslovljenog The Next Wave of Blue Growth i predstavljenog u sklopu BlueInvest Daya 2026. Događanje je to koje organizatori pozicioniraju kao središnje mjesto susreta za inovacije, ulaganja i održivost unutar europske plave ekonomije.
U tom je kontekstu SeaCras prepoznat među tehnologijama koje vrijedi pratiti, a priznanje se odnosilo na sljedeća područja:
Integracija svemira i oceana postaje sloj „sustava sustava”, jer povezivanje satelitskog promatranja Zemlje (EO), in situ senzora i umjetne inteligencije postaje ključno za meteo-oceanografsko predviđanje, praćenje onečišćenja i ESG izvještavanje.
Ocean intelligence potpomognut umjetnom inteligencijom prelazi iz pilot-faze u operativnu primjenu, pri čemu umjetna inteligencija, strojno učenje i digitalni blizanci postaju ključni za predviđanje, otkrivanje anomalija, optimizaciju emisija i uvide u bioraznolikost.
Ovakvo pozicioniranje je izuzetno bitno. Ono smješta tvrtku u rasprave koje sve više cijene ne samo inovacije, već i rješenja koja se mogu primijeniti i koja su usklađena s misijom.
2) Forum Misije za ocean i vode pri Europskoj komisiji
Širi politički kontekst bio je jednako važan. Na forumu Misije EU-a „Obnova naših oceana i voda”, pozornost se prebacila s vizije na izvršavanje ciljeva. Cilj Misije je jasan: obnoviti stanje oceana, mora i drugih voda do 2030., dok istovremeno podupire sprječavanje onečišćenja, obnovu ekosustava i održiviju plavu ekonomiju. SeaCras je iskoristio ovu priliku kako bi naglasio da će sljedeća faza utjecaja zahtijevati jaču podršku rješenjima koja već sada mogu podržati upravljanje obalom i smanjenje onečišćenja u stvarnom svijetu.
3) Predstavljanje naših aktivnosti u sklopu Misije za ocean i vode: CAPRI i Planet First
Ta je poruka dodatno potvrđena kroz dva konkretna primjera predstavljena tijekom tjedna. Prvi je bio Planet First, predstavljen kao dio šire predanosti SeaCrasa održivijoj i transparentnijoj plavoj ekonomiji. Drugi je bio CAPRI – Coastal Anthropogenic Pollution Risk Identification, inicijativa usmjerena na pretvaranje morskih i podataka o obalnim područjima u praktičnu primjenu i odgovor na onečišćenja, zaštiti javnog zdravlja i dugoročnoj otpornosti u Hrvatskoj.
Umjesto da ostanu na razini koncepta, oba su primjera upućivala na jednu ponavljajuću poruku EU Ocean Daysa: Europa traži rješenja koja mogu prijeći put od uvida do provedbe.
4) Strateška partnerstva i kriteriji izvrsnosti: EIT Water članstvo
Tjedan je također dao naslutiti ono što slijedi. Pozicioniranje SeaCrasa uz ključne europske inovacijske okvire odražava širi trend u sektoru: snažnije usklađivanje istraživanja, kapitala i tržišne primjene. To uključuje razvoj EIT Water centra, osmišljenog kako bi povezivao inovatore u području voda, mora i pomorstva, kao i programa Horizon Europe, ključnog istraživačko-inovacijskog programa Europske unije do 2027. godine.
SeaCras s ponosom ističe da je službeni partner centra EIT Water, a upravo ta suradnja dodatno potvrđuje našu ulogu u oblikovanju podatkovno utemeljenih rješenja za čišće i otpornije morske i vodene ekosustave.
5) Strategic partnerships and Excellence criteria: Horizon Europe
SeaCras je dio konzorcija kojemu su odobrena sredstva za projekt REMEDIES 5.0. Riječ je o inicijativi programa Horizon Europe (Obzor Europa) u sklopu poziva HORIZON-MISS-2025-03-OCEAN-05, koja će okupiti 52 partnera u iznimno velikom projektu, pod vodstvom slovenskog Nacionalnog instituta za kemiju. U sklopu projekta bit će implementirano više od 20 integriranih rješenja u 13 različitih obalnih gradova i luka u sva četiri europska morska i riječna sliva.
Nadovezujući se na ključni zamah EU Ocean Days 2026, SeaCras se nastavlja pozicionirati ne samo kao sudionik u razgovoru o plavoj ekonomiji, već i kao tvrtka koja aktivno pomaže u oblikovanju toga kako se dijalog pretvara u opipljivo djelovanje. Još jedno značajno poglavlje za nas privelo se kraju. Veselimo se konferenciji i sljedeće godine!
Another meaningful chapter for us comes to a close — until next year.
Objavljeno je godišnje izvješće o utjecaju UpLink 2026, u kojem je SeaCras istaknut kao jedna od samo 11 predstavljenih case studyja! Izvješće je 17. ožujka 2026. objavio Svjetski ekonomski forum.
SeaCras je odabran na temelju svog mjerljivog i jasno kvantificiranog pozitivnog utjecaja na prirodu, društvo, ljude i gospodarstvo. Biti dijelom globalne skupine purpose-driven tehnoloških kompanija važna je prekretnica za naš tim – ujedno i potvrda da naš rad na praćenju i zaštiti mora i morskog okoliša pronalazi odjek daleko izvan našeg domaćeg terena.
Pročitajte cijelo Godišnje izvješće o utjecaju UpLink 2026. kako biste istražili na koji način inovacije u ranoj fazi preoblikuju industrije te donose stvarne ekološke i društvene rezultate.
Godišnje izvješće o utjecaju UpLink 2026: godina mjerljivog utjecaja
Godišnje izvješće o utjecaju za 2026. naglašava kolektivni napredak mreže UpLink tvrtki tijekom protekle godine, a brojke govore same za sebe. Kako se navodi u izvješću, više od 139 UpLink mladih tvrtki i startupova trenutačno aktivno primjenjuje umjetnu inteligenciju (AI) u svojim područjima, što govori kako tehnologija može potaknuti sustavne promjene pogodne za rast, utemeljene na podacima u kritičnim područjima, uključujući vodu, klimu i prirodu, gradove, zdravstvo i nove tehnologije
I zamah po pitanju ulaganja jednako je impresivan. UpLink tvrtke prikupile su više od 850 milijuna dolara u 2025. godini, što je povećanje kapitala od 53% u usporedbi s 2024, pokazavši da inovacije usklađene s misijom privlače sve ozbiljnije financiranje velikih razmjera.
Između 2025. i 2026. godine, mreža UpLink WEF tvrtki kolektivno je ostvarila:
zaštitu 127 milijuna hektara kopnenih i morskih područja
podržano je 37 tisuća ljudi u prilagodbi na klimatske promjene
obrađeno je 4,3 milijarde litara otpadnih voda
izbjegnuto ili smanjeno 167 tisuća tona emisija CO₂
prikupljeno je ili smanjeno 327 tisuća tona otpada
prikupljeno je 858 milijuna dolara investicijskog kapitala
Ovo nisu projekcije ili ambiciozni ciljevi — to su provjereni rezultati koje je isporučila mreža pothvata koji djeluju na prvim crtama najhitnijih svjetskih ekoloških i društvenih izazova.
SeaCras: Rast i jačanje partnerstava u protekloj godini
Broj članova tima gotovo se udvostručio tijekom protekle godine. Narastao je s osam na 15 ljudi, s novim pojačanjima u području odnosa s javnošću, marketinga i istraživanja i razvoja (R&D) kako bi se držao korak s ubrzanom potražnjom. Uz taj interni rast, produbili smo svoj institucionalni ‘footprint’ u Hrvatskoj te uspotavili javno-privatna partnerstva s nacionalnim tijelima, npr. s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo (HZJZ), gdje je fokus podizanje kvalitete i dosega nacionalnih i regionalnih sustava praćenja.
Isto tako, tvrtka je osigurala kombinirani krug ulaganja od 1,15 milijuna eura uz pomoć Europske investicijske banke i Hrvatske banke za obnovu i razvoj i time dodatno učvrstila svoj kontinuirani globalni rast i utjecaj.
Što ovo priznanje znači za SeaCras?
Za naš tim, biti istaknut među samo 11 case studyja u izvješću koje dokumentira utjecaj tisuća tvrtki diljem svijeta iznimno je važna potvrda našeg rada. Ovo definitivno odražava zamah koji smo izgradili tijekom protekle godine, i to ne samo u metrikama rasta, već i u dubini i kvaliteti partnerstava koja smo razvili.
Naše uključivanje u UpLink mrežu otvorilo je vrata koja bi bilo daleko teže dosegnuti samostalno. Veze Uplinka s globalnim liderima iz javnog i privatnog sektora bile su ključne u pozicioniranju SeaCrasa ondje gdje se izazovi praćenja na nacionalnoj razini preklapaju s potrebom za naprednim rješenjima temeljenim na umjetnoj inteligenciji. Podrška UpLinka i njegovih suradnika nastavlja biti istinski akcelerator za našu misiju.
Radujemo se onome što donosi sljedeće poglavlje, kako za SeaCras, tako i za širu zajednicu mladih tvrtki i startupova koji rade na tome da budućnost naših oceana, obala i morskih okoliša bude zdravija, otpornija i transparentnija.
Što je UpLink i zašto je važan?
UpLink je ‘motor’ odnosno pokretač za inovacije u ranoj fazi, a dio je Svjetskog ekonomskog foruma. Započeo je s radom 2020. godine s jasnom misijom: pomoći u pretvaranju hrabrih rješenja sa svrhom u stvarni utjecaj. Preko svojih osnivača-suradnika Deloittea i Salesforcea, kao i raširene mreže lidera iz javnog i privatnog sektora, UpLink stvara infrastrukturu koju ambiciozni poduzetnici rijetko imaju sami: kapital, strateška partnerstva i putove za ulazak na tržište koji omogućuju transformacijskim rješenjima da se ukorijene i šire u svim industrijama i ekonomijama.
Ova platforma je tu da bi premostila jaz u životnom ciklusu inovacija: nepovezanost između dostupnosti kapitala i spremnosti tržišta koja prečesto usporava prelazak obećavajućih tehnologija iz faze pilot-projekta u fazu rasta. Ubrzavanjem tog prijelaza, UpLink ubrzava napredak prema otpornijoj, održivoj i prosperitetnoj budućnosti u kojoj svrha i profit idu ruku pod ruku.
Uvrštavanje u Godišnje izvješće o utjecaju UpLink 2026. potvrđuje ono što je najvažnije: rješenja utemeljena na stvarnom utjecaju su ona koja oblikuju budućnost održivih inovacija.
Ključno izvješće koje je objavio Zajednički istraživački centar EU-a (Joint Research Centre) mapiralo je najneperspektivnije nove tehnologije i inovacije koje donose iskorak u praćenju mora, oceana i hidrosfere u cjelini, i odabralo prioritete u istraživanju i razvoju za koje bi znanstvena zajednica i industrija trebale usmjeriti svoj trud u sljedećih 3 do 5 godina.
Podnaslovljeno Horizon scanning for emerging technologies and breakthrough innovations in the field of ocean observation (Mapiranje za program Horizon za nove tehnologije i revolucionarne inovacije u području praćenja mora i oceana), ova publikacija služi kao putokaz i poziv na djelovanje za istraživačku i inovacijsku zajednicu u ovom području. Isto tako, ona precizno ocrtava gdje je realan napredak nadohvat ruke u idućih nekoliko godina.
Ono dolazi u vrlo znakovitom trenutku. Desetljeće oceana UN-a, međunarodni okvir koji traje od 2021. do 2030. godine za mobilizaciju znanosti za održiv ocean, ulazi u svoju drugu polovicu. Ciljevi i obećanja Desetljeća oceana sada se moraju što prije pretočiti u stvarne rezultate.
8 područja u kojima inovacije mogu napraviti stvarnu razliku
Izvješće JRC-a identificiralo je osam prioritetnih tehnoloških područja koja imaju najveći potencijal za transformaciju načina na koji znanstvenici i kreatori politika promatraju, razumiju i štite svjetske oceane:
autonomni uzorkivači eDNA i eRNA;
sustavi lab-on-chip;
cjenovno dostupni i modularni senzori;
data fusion metodologije za napredne obrade podataka između daljinskih istraživanja, poglavito satelitskih podataka, Zemlje i in-situ mjerenja;
razvoj akustičnih senzora; pasivno akustično senzoriranje poboljšano umjetnom inteligencijom (AI); – ne integracija dostupnih nepouzdanih uređaja sa tržišta već kompletni razvoj nove genreacije.
Obrade snimaka različitih senzora temeljeno na metodama dubokog učenja (deep learning-enabled imaging);
protočna citometrija i visokofrekventna opažanja planktona na bazi čestica.
SeaCrasova istraživanja već primjenjuju prioritetne tehnologije u praksi
Istraživanje se bavi fenomenom cvjetanja mora, odnosno pojavljivanja velikih nakupina morske sluzi (eng. mucilage) u Jadranskom moru, pojave u kojem se velike nakupine organske tvari talože u vodenom stupcu i pritom narušavaju morske ekosustave. Ova studija koristila je visokofrekventne metode promatranja stanja morskog okoliša kako bi se odgovor zajednice fitoplanktona uhvatio s dosad neviđenom vremenskom i prostornom rezolucijom. Saznanja koja su proizašla iz ovog istraživanja bacile su novo svjetlo na to kako se te zajednice prilagođavaju akutnim događajima okolišnog stresa.
Od ključne je važnosti to da se studija izravno oslanja na tri prioritetna područja koje je istaknuo JRC, a to su:
fuzija podataka između obrada satelitskih snimaka optičkih senzora (daljinska istraživanja) i in-situ mjerenja senzora sa oceanografske plutače ODAS,
snimanje omogućeno dubinskim učenjem (eng. deep learning-enabled imaging),
protočna citometrija i visokofrekventna opažanja planktona na bazi čestica
Ove vrhunske tehnologije i integrirani pristup pokazali su da je put od tehnološkog obećanja do znanstvene primjene već uvelike započeo.
Suradnici i zahvale
Autori izvješća zahvaljuju na vrijednom doprinosu Micheli Bergamini, Marcelini Grabowskoj i Olivieru Eulaertsu (EC – DG JRC, Jedinica za rudarenje teksta i podataka), zajedno s Emily Djock i Fabianom Reckom (Itonics), zbog njihove podrške u prikupljanju signala korištenih u izvješću.
Također, izražavaju zahvalnost sudionicima radionice čije su vrijeme, stručnost i doprinos pomogli u oblikovanju rada, a to uključuje i Maria Špadinu, izvršnog direktora i suosnivača SeaCrasa:
Abed El Rahman Hassoun (GEOMAR), Alexander Phillips (NOC), Alfredo Martins (INESCTEC), Andrew King (NIVA), Catarina Lemos (CEiiA), Catherine Dreanno (IFREMER), Cyril Germineaud (ODATIS & CNES), Christina Pavloudi (EMBRC-ERIC), Encarni Medina-Lopez (University of Edinburgh), Eva Chatzinikolaou (HCMR), Fiona Regan (Dublin City University), Gabriele Pieri (ISTI-CNR), Gonçalo Faria (Forum Oceano), Inga Lips (L4M Consulting), Jean-Francois Berthon (EC – DG JRC), Johannes Singer (FUGRO), Klaas Deneudt (VLIZ), Laurent Mortier (ENSTA IP Paris), Louis Demargne (FUGRO), Lumi Haraguchi (SYKE Finland), Mario Špadina (SeaCras), Martha Valiadi (IMBB-FORTH), Michela Martinelli (IRBIM-CNR), Nicolas Pade (EMBRC ERIC), Patrick Gorringe (SMHI), Patrizio Mariani (TU Denmark), Paul Trautendorfer (JPI Oceans), Philippe Blondel (University of Bath), Rodrigo Ataide Dias (EC – DG MARE), Sari Giering (NOC), Sheila Heymans (European Marine Board), Sophie Clayton (NOC) i Victoire Rérolle (Fluidion).
DOI: 10.2760/3939356 (online)
Citation: FARINHA, J., NAGY, O., BAILEY, G. and POLVORA, A., Observing the Future – Horizon scanning for emerging technologies and breakthrough innovations in the field of ocean observation, Publications Office of the European Union, Luxembourg, 2026, https://data.europa.eu/doi/10.2760/3939356, JRC144401.
Koji su cilj i misija Zajedničkog istraživačkog centra?
Zajednički istraživački centar (JRC) je tijelo EU Komisije u obliku znanstveno-stručne službe. Neovisnim znanstvenim savjetima temeljenima na dokazima koji su rezultat njegova istraživanja, JRC osigurava znanstveno stručnu potporu pri oblikovanju politika EU-a.
HRT je napravio prilog o SeaCrasu u emisiji More koja svake nedjelje redovito donosi aktualne teme vezane uz život, prirodu i gospodarstvo hrvatske obale. U prilogu emitiranom 11.1.2026., naš izvršni direktor, dr. sc. Mario Špadina govorio je o tome kako SeaCras uz pomoć satelita i umjetne inteligencije prati stanje mora i otkriva onečišćenja, ali i dodatno pojasnio sve ono čime se sve tvrtka bavi. Intervju je donio i bolji uvid u to kako tehnologija može konkretno pomoći u zaštiti Jadrana.
A ona glasi da uz pomoć tehnologije more učinimo sigurnijim, čišćim i bolje zaštićenim, danas i za generacije koje dolaze.
Mario se u emisiji More dotaknuo i našeg SeaCras Appa koji uz satelitske podatke i AI u stvarnom vremenu prikazuje kvalitetu mora i pomaže otkriti promjene štetne po morski okoliš. Posebno je istaknuta nacionalna inicijativa CAPRI koju provodimo s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo, nastavnim i županijskim zavodima, te drugim institucijama u RH.
SeaCras App se već koristi u različitim sektorima, od pomorskog prometa do turizma u priobalju, kao na primjer u Zadar Cruise Portu i u prirodnim draguljima poput uvale Zavratnica. Riječ je o projektu koji je nastao u suradnji s Parkom prirode Velebit i udrugom Rewilding Velebit. U uvalama Zavratnica i obližnjem Jablancu, posjetitelji skeniranjem QR koda odmah mogu dobiti informacije o stanju mora.
SeaCras App u Zadar Cruise Portu
Pokrivenost Jadrana i vodnih resursa iz više aspekata utjecaja na okoliš
Ovim TV prilogom u, za naš Jadran i više nego važnom emisijom, Mario je predstavio kako se cijelo Jadransko more, zajedno sa svim obalnim područjima u Hrvatskoj, stalno prati i analizira pod budnim okom SeaCrasa. Transparentno za održivost i inkluzivnost.
Ono što nije ‘stalo’ u prilog u emisiji More, a što također radimo aktivno na čitavom Jadranu je:
biokemija vodnih sustava, koja uključuju rijeke, jezera, rezervoare vode te antropogena vodna tijela kao sto su ribnjaci, akumulacijska jezera, itd.
područje javnog zdravstva – u sklopu nacionalnog projekta CAPRI – Coastal Anthropogenic Pollution Risk Identification, za koji je zadužen SeaCras, unapređuje se sustav praćenja javnog zdravlja na hrvatskim plažama. Projekt donosi koristi različitim sektorima, posebno obalnom turizmu, a istovremeno preventivno djeluje na smanjenje rizika od obolijevanja kupača, osobito djece.
implementacija SeaCras Appa za turizam s Institutom za vode J. J. Strossmayer (voditelj inicijative), gdje smo pružali podatke za cijeli Jadran, zajedno sa DHMZ-om, Institutom za oceanografiju i ribarstvo te Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo. Ova jedinstvena priča je uključivala nadležnost više ministarstva i 13 pružatelja okolišnih podataka, pod vlasništvom podataka Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije RH.
Zaštita Jadrana na prvom mjestu kroz prizmu međunarodnih priznanja
Hrvatska se s razlogom ubraja među zemlje s najčišćim morem u Europi. No Jadransko more nije imuno na brojne izazove današnjice.
Zato smo u SeaCrasu sustav razvili i istrenirali na povijesnim podacima te povezali sa satelitskim izvorima kako bi u stvarnom vremenu mogao prepoznavati što se događa u okolišu – ponajviše u morskom ekosustavu – objasnio je Špadina.
Kako bismo mogli obavljati posao, naša tvrtka okuplja tim stručnjaka različitih profila, od biologa, kemičara i fizičara do IT inženjera.
Dobar dio SeaCrasovih aktivnosti posvećen je pomoći zajednicama koje nemaju resurse za unaprijeđeni menandžment potpomognut adekvatnim nadzorom i monitoringom, stoga aktivno održavamo našu stranicu Stanje okoliša gdje izvještavamo o stanju mora, ali na način gdje dajemo stvarne podatke, a ne mišljenje – transparentno i za javno dobro.
Biti dio ove legendarne emisije, koja već više od 40 godina emitira priče o našem najvrjednijem resursu, moru, za SeaCras je ogromna čast i dodatan vjetar u leđa. I zato hvala ekipi HRT-a na tome što su prepoznali naš rad.
Mi ćemo i dalje nastaviti štititi sve vodne resurse, a ponajviše naš Jadran. Jer čuvati more znači čuvati budućnost.
Krajem studenoga 2025., katastrofalne poplave u Indoneziji pogodile su otok Sumatru. Ova elementarna nepogoda u obliku obilnih kiša povezanih s tropskim ciklonom Senyar, koje su se dogodile u vrhuncu monsunskog razdoblja, pokrenule su razorne bujične poplave i klizišta u pokrajinama Aceh, Sjeverna Sumatra i Zapadna Sumatra. Kako je razina vode naglo narasla, došlo je do toga da je velik broj ljudi ostao pogođen iznenadnim poplavama i urušavanjem terena, što je obilježilo jedan od najrazornijih vremenskih događaja koje je Indonezija doživjela u posljednje vrijeme.
Prema inicijalno prikupljenim izvješćima iz javno dostupnih izvora za praćenje katastrofa, poput onih od indonezijske državne agencije za upravljanje katastrofama (National Disaster Management Authority, BNPB), zaključno s 10. prosinca, život je izgubilo najmanje 977 ljudi, tisuće su ozlijeđene, a stotine se se i dalje vode kao nestale.
Iako je neposredna opasnost prošla i razorne kiše su stale, čitava regija se suočava s razorenom infrastrukturom, domovima, usjevima i izvorima prihoda. Mnogi su ostali bez krova nad glavom i izgubili članove obitelji, a velik broj stanovnika je ozlijeđen, bolestan te bez pitke hrane i vode.
Poruka u ime SeaCrasa
U ime SeaCrasa izražavamo najdublju sućut svima pogođenima ovom tragedijom — obiteljima koje oplakuju svoje najmilije i cijelim zajednicama koje sada stoje pred teškim zadatkom obnove.
Svjesni smo razmjera patnje i poremećaja koje su ove poplave i klizišta uzrokovali. Kako bismo podržali napore u oporavku pogođenih područja, nudimo našu geoinformatičku analizu satelitskih snimki prije i poslije, koja uključuje promjene pokrova zemljišta i disperziju sedimenata u obližnjem moru. To stavljamo na raspolaganje svakoj organizaciji, nadležnom tijelu ili humanitarnom partneru uključenom u aktivnosti odgovora na katastrofu. Naši podaci mogu pomoći u sljedećem:
mapiranju najteže pogođenih područja
određivanju prioriteta za pravce dostave pomoći i raspodjelu resursa
procjeni gubitaka na infrastrukturi i planiranju obnove
dokumentiranju promjena u okolišu radi budućeg planiranja otpornosti
u slučaju koordinacije pomoći, za planiranje obnove ili usmjeravanju humanitarnu podršku, javite nam se i surađivat ćemo s vama kako bi se ovi podaci iskoristili ondje gdje su najpotrebniji.
Možemo vidjeti što se dogodilo i na koji način se to vidi na satelitskim snimkama:
Slika 1. prikazuje regiju Aceh prije poplave (lijevo) — neobrađeni RGB satelitski prikaz od 28. svibnja 2025., koji pokazuje obalu i morski okoliš u uobičajenom stanju za suši sezonski period. Kao što se može vidjeti, kopnena vegetacija je umjereno gusta, a riječni (fluvijalni) nanosi materija umjereno utječu na okolno Andamansko more, smanjujući prozirnost nekoliko kilometara uz obalnu liniju.
Kontrast postaje posebno izražen na snimkama nakon događaja. Desno na Slici 1, snimljenoj 29. studenoga 2025., samo nekoliko dana nakon katastrofe, prikazuje isto područje nakon poplave, gdje vidljive promjene uz obalu ukazuju na razmjere nepogode. Klizišta su u potpunosti razorila krajolik, dovela do gotovo kompletne deforestacije, promijenila obalnu liniju i uzrokovala ogromne nanose materijala koji se dispergira u stupcu mora, na širem području morskog okoliša.
No kako klizišta izazvana poplavom utječu na Andamansko more?
Odgovor se može pronaći u SeaCrasovom izračunu parametara stanja mora Andamanskog mora, i to konkretno koncentracije suspendirane tvari u vodenom stupcu, tzv. deskriptor D7 – hidrografski uvjeti. SeaCras je koristio svoj softverski paket Coastal Intelligence kako bi izračunao vrijednosti suspendiranih sedimenata u moru na širem području akvatorija prije i nakon poplave. Rezultati su prikazani na Slici 2.
Lijevo na Slici 2. vidimo izračunatu koncentraciju suspendirane tvari, odnosno sedimenta u okolnom moru, što odražava uobičajene uvjete potaknute redovitim riječnim nanosima tipičnim za sušnu sezonu na tom području, a što čini i generalni trend u jugoistočnoj Aziji.
Desno pak vidimo neuobičajeno visoke koncentracije raspršenih sedimenata kroz cijeli vodeni stupac obalnog mora. Te povišene vrijednosti izravna su posljedica naglog nastanka poplave, jasno pokazujući kako ekstremni događaji mogu u vrlo kratkom vremenu transformirati i kopnene i morske sustave.
Na Slici 3. usporedili smo vrijednosti koncentracija suspendiranih sedimenata za tri (3) različite lokacije prije i nakon poplava. Rezultati pokazuju izrazito rasprostiranje sedimenata na tisućama četvornih kilometara okolnog mora, pri čemu su vrijednosti porasle i do 50 puta u odnosu na normalne, čak i na udaljenosti do 10 km od obale. To upućuje na promjenu velikih razmjera u bioraznolikosti i staništima ne samo na kopnu, već i u moru.
Što se dogodilo…i zašto?
Dani iznimno obilnih kiša, znatno jačih od uobičajenih čak i za monsun, natopili su tlo i uzrokovali izlijevanje rijeka diljem Sumatre. Istodobno se rijedak ciklon formirao neuobičajeno blizu ekvatora, i donio još više oborina te opteretio prirodne vodotoke i sustave odvodnje koje je izgradio čovjek.
Dok se voda obrušavala niz padine, prodirala je kroz naselja, odnosila čitava sela i zatrpala zajednice blatom. Ceste su se urušile ili nestale pod vodom te ostavile mnoga područja potpuno odsječena. Preživjeli u izoliranim regijama danima su bili bez čiste vode, hrane i medicinske pomoći, dok su rizici od bolesti i gladi brzo rasli.
Pozadinski faktori
Stručnjaci ističu da je, iako je neposredni uzrok bilo ekstremno vrijeme, razmjere katastrofe dodatno pojačala ekološka ranjivost. To uključuje krčenje šuma, degradaciju tla i gubitak prirodne sposobnosti zadržavanja vode u uzvodnim područjima koja inače ublažavaju učinke poplava.
Jesu li poplave u Indoneziji povezane s klimatskim promjenama?
Topliji oceani i toplija atmosfera, oba potaknuti klimatskim promjenama uzrokovanima ljudskim djelovanjem, omogućili su oluji da zadrži znatno više vlage, što je dovelo do rekordnih oborina i teških poplava u Indoneziji, Maleziji i Tajlandu.
Rane studije atribucije sugeriraju da su povišene temperature vjerojatno pojačale Senyarove oborine i razornu snagu. Čak i ako klimatske promjene ne povećaju uvijek broj oluja, topliji oceani i zrak zadržavaju više vlage, što znači da oluje donose jače kiše i više poplava nego prije. A to je obrazac koji se vidi kod Senyara i povezanih monsunskih ekstrema.
Što možemo očekivati u narednom periodu?
Oporavak će biti dug i složen proces. Indonezijska vlada procjenjuje da će za obnovu i pomoć na najteže pogođenim područjima biti potrebno više od 3 milijarde američkih dolara.
Kritične potrebe uključuju:
pitku vodu, hranu i medicinsku podršku za raseljene obitelji
ponovno uspostavljanje pristupa izoliranim zajednicama
obnovu domova, mostova, škola i ključne infrastrukture
kontinuiranu prevenciju bolesti i dostupnost zdravstvenih usluga
Pogađaju li posljedice klimatskih promjena sve jednako, ili su ranjive zajednice izloženije?
Klimatske promjene ne pogađaju sve ljude jednako. Siromašne i marginalizirane zajednice najteže su pogođene jer imaju manje resursa, slabiju infrastrukturu i veću ovisnost o prirodnim resursima poput lokalne zemlje za obrađivanje i vode za svakodnevni život. Mnogi također žive u područjima visokog rizika zato što su područja s manje rizičnim zemljištem preskupa ili nedostupna.
Kada se katastrofe dogode, nedostaju im sredstva za pripremu, oporavak ili lakšu prilagodbu na novonastale okolnosti. To produbljuje postojeće nejednakosti, gurajući ljude još dublje u siromaštvo jer su im uništeni izvori prihoda, hrane, domovi i vodoopskrba.
Međunarodna istraživanja pokazuju da su populacije s nižim prihodima nerazmjerno izloženije klimatskim opasnostima i imaju manju sposobnost suočavanja s gubicima ili obnove, dok bogatije zemlje i zajednice mogu ulagati u otporniju infrastrukturu, sustave ranog upozoravanja i oporavak.
Ipak, djeca podnose najteži teret, jer se njihova tijela još razvijaju, što ih čini ranjivijima na bolesti, pothranjenost i ozljede kada dođe do katastrofe. Poplave i oluje često prekidaju pristup čistoj vodi, zdravstvenoj skrbi i školovanju. Budući da ovise o odraslima za sigurnost i podršku, svaki poremećaj izlaže ih većem riziku, a posljedice ih mogu pratiti cijeloga života.
Ove poplave u Indoneziji nisu samo priča o razornom (ne)vremenu, već upozorenje na ono što zagrijavanje planeta može donijeti. Oporavak mora biti praćen kokretnim djelovanjem, kako bi se zaštitilo stanovništvo, ojačali ekosustavi i spriječilo da budući ekstremi postanu još smrtonosniji.
London 3-Space 2025, održan u britanskoj prijestolnici u organizaciji Rothschild & Co u suradnji s UpLink – World Economic Forumom, okupio je vodeće inovatore, investitore i tvrtke iz cijelog svijeta usmjerene na stvaranje pozitivnog doprinosa.
Sada već u trećem izdanju, događaj je postao jedno od najrelevantnijih europskih mjesta okupljanja organizacija posvećenih nature-positive rješenjima i novim modelima financiranja održivosti.
Uz snažan naglasak na praktičnoj inovaciji, međusektorskim partnerstvima i budućnosti financiranja usmjerenog na stvaranje pozitivnog učinka, London 3-Space 2025 istaknuo je kako podaci, tehnologija i kapital mogu zajedno djelovati u korist zdravijih ekosustava i snažnijih zajednica.
Kako je SeaCras u 2025. ostvario pozitivan učinak na nacionalnoj i regionalnoj razini
Naš CEO, Mario Špadina, pozvan je da predstavi kako SeaCras transformira upravljanje morskim područjima, a to čini tako da zamjenjuje subjektivno, često pristrano donošenje odluka upotrebom inteligencije vođenom satelitskim podacima i analizom podataka.
Njegova prezentacija pokazala je da tvrtke usmjerene na stvaranje impacta mogu uspješno štititi okoliš, a istovremeno ostvarivati održive prihode i dugoročnu ekonomsku vrijednost za različite sudionike u lancu vrijednosti:
Regionalno upravljanje morskim zaštićenim područjima: Implementacija SeaCrasovog sustava Coastal Intelligence otkrila je kako nautički turizam (jahte i charter brodovi) utječe na morska zaštićena područja s livadama morske cvjetnice Posidonia oceanica. Te su livade pod velikom prijetnjom zbog nekontroliranog sidrenja. Coastal Intelligence detektirao je stotine tisuća slučajeva ilegalnog sidrenja u zaštićenim morskim područjima duž hrvatske jadranske obale. Na temelju rezultata predložene su jasne mjere utemeljene na podacima za nova infrastrukturna unaprjeđenja obalnih zona, kao i za uspostavu novih koncesija, nadzora i kontrole, čime se potiče gospodarstvo. Uz to, istovremeno se uvodi red radi održivog i regenerativnog upravljanja morskim zaštićenim područjima.
Implementacija SeaCras Appa u Zadar Cruise Portu i na jedinstvenoj plaži Zavratnica te njegova transparentna dostupnost gostima tih destinacija, kao i lokalnim stanovnicima, povećalo je zadovoljstvo korisnika, pomoglo smanjiti rizike vezane uz detekciju onečišćenja za lučkog operatera i lučku upravu te rezultiralo isključivo pozitivnim reakcijama lokalne zajednice.
Unaprjeđenje nacionalnog praćenja javnog zdravlja na plažama u Hrvatskoj u sklopu nacionalnog projekta Coastal Anthropogenic Pollution Risk Identification, za koji je SeaCras zadužen. Projekt ne samo da donosi horizontalnu korist različitim industrijama, posebno obalnom turizmu, već preventivno nastoji smanjiti obolijevanja među kupačima, osobito djecom.
Ovi primjeri iz prakse i aktualni projekti pokazali su doprinos SeaCrasa u području upravljanja okolišem, ekonomskog rasta i javnog zdravstva. A rezultati ovih projekata mogu se reproducirati kako bi pomogli zajednicama diljem svijeta.
I ovo je promjena paradigme koju je važno razumjeti. Impact investicije generiraju prihode za cijele zajednice, umjesto da koriste isključivo pojedinačnim tvrtkama.
Ključne poruke s London 3-Space 2025
Uz predstavljanje impresivnih rješenja drugih UpLink inovatora, glavna rasprava na London 3-Space 2025 bila je usmjerena na pronalazak novih i efikasnijih načina financiranja inicijativa usmjerenih na pozitivan doprinos. Ovogodišnje rasprave istaknule su nekoliko ključnih poruka:
Kapital postoji, a ljudi u raznim sektorima predano rade na tome da taj kapital preusmjere prema rješenjima koja koriste i ljudima i prirodi.
Ključan je cilj ubrzati preusmjeravanje kapitala iz područja u kojima stvara malu ili odgođenu vrijednost, posebno ondje gdje resursi stagniraju bez stvarnog učinka.
Europa ima kapacitet, otpornost i otvorenost da preuzme vodeću ulogu u oblikovanju uključivije i održivije budućnosti.
Što se tiče SeaCrasa, mi i dalje nastavljamo s našim radom. Na koji način? Istraživanjem novih tržišta, razvojem inovativnih alata i usmjeravanjem prema onome što smatramo prilikama koje mogu donijeti veći doprinos i vrijednost.
Veselimo se sljedećem izdanju 3-Space u 2026. godini!
