U doba zelene tranzicije i digitalne transformacije i potrebe za bržim djelovanjem po pitanju klime, pomorski sektor je na prekretnici. Jesu li pametne i zelene luke dvije strane iste medalje ili pak oprečni koncepti? Kako pokazuju novi globalni trendovi, odgovor se krije u njihovu međusobnom nadopunjavanju.
Od pametnih prema održivim lukama
Pametne luke koriste digitalne tehnologije, automatizaciju i analitiku kako bi povećale učinkovitost, sigurnost i optimizirale logistiku.
Zelene luke se fokusiraju pak na ekološku održivost; primjerice smanjenje emisija ugljika, korištenje obnovljivih izvora energije i osiguravanje ekološki prihvatnog poslovanja.
Postavlja se pitanje iz teorije skupova: je li zelena luka podskup pametne luke?
Tradicionalno, ovi su se koncepti razvijali odvojeno. Pametne luke usmjeravale su se na optimizaciju, a zelene na očuvanje.
No današnji vodeći pomorski centri, od Rotterdama i Singapura do Hamburga, Los Angelesa, Miamija i Osake, pokazuju da se tehnologija i ekologija mogu međusobno nadopunjavati, a ne isključivati.
CEO SeaCrasa, Mario Špadina, održao je predavanje na ovu temu na Danima hrvatskih luka u Dubrovniku, 27.–28. ožujka 2025.
Konvergencija: spajanje podataka i dekarbonizacije
Konvergencija pametnih i zelenih temelja redefinira način na koji luke pristupaju poslovanju.
Digitalizacija omogućuje precizno upravljanje energijom, održavanje temeljeno na predviđanju i praćenje emisija ugljika. Automatizacija smanjuje vrijeme mirovanja i potrošnju goriva. Analitika podataka i digitalni blizanci nude uvid u stvarnom vremenu koji pomaže optimizirati kretanje brodova, rukovanje teretom i korištenje infrastrukture, i sve to hvatajući se u koštac sa smanjenjem ugljičnog otiska.
Digitalni blizanci su prije pet godina predstavljali novu granicu razvoja. Danas bi već trebali biti standard, ako ništa, barem zbog svoje uloge u smanjenju rizika kada govorimo o djelovanju luka. Ove virtualne replike lučkih sustava integriraju sve dostupne podatke — od IoT senzora do fizikalnih simulacija — i stvaraju jedinstven digitalni ekosustav.
„Suvremeni trend predstavlja konvergenciju pametnih i zelenih principa, gdje tehnologija omogućuje održivo upravljanje lukama, stvarajući učinkovite i ekološki odgovorne pomorske hubove.“ (Izvor: Critical Success Factors for Green Port Transformation Using Digital Technology, JMSE, 2024)
‘Navigacija’ digitalnim morima: Kibernetička sigurnost kao temelj održivosti
No ova digitalno-zelena sinergija donosi i nove izazove. Što je luka povezanija, to je ranjivija na kibernetičke napade. Ransomware, ranjivost u opskrbnim lancima i geopolitički rizici predstavljaju stvarne prijetnje. I to s potencijalnim financijskim gubicima od stotina milijuna dolara.
Kako se pomorski sektor ubrzano digitalizira, kibernetička otpornost postaje dio ekološke odgovornosti. Zaštita digitalne infrastrukture znači očuvanje kontinuiteta poslovanja, a time i smanjenje ekoloških troškova prekida rada.
Put prema lukama budućnosti
Luka budućnosti neće biti definirana samo dizalicama i terminalima, već i tokovima podataka, pokazateljima razine ugljika i okvirima otpornosti.
AI, automatizacija i održivost više neće postojati odvojeno, već unutar integrirane strategije koja usklađuje ekonomsku učinkovitost, sigurnost i ekološku ravnotežu.
U tom smislu, pitanje „pametna ili zelena luka?“ postaje zastarjelo.
Jer budućnost pripada lukama koje su istodobno i pametne i održive.
Prva godina projekta PREVENT (Pollution Reduction and Early-warning for Vulnerable Ecosystem in Adriatic-lonian Territories), koji financira Europska komisija kroz IPA ADRION 419, je završila, što znači da su partneri ove inicijative dostavili ključne podatke vezane uz onečišćenje mora i zdravlje općenito. Budući da je u fokusu bilo onečišćenje plastikom, rezultati su pokazali zabrinjavajuće razine ove vrste onečišćenja u svim praćenim područjima.
Kao projektni partner, sudjelovali smo u kreiranju prekograničnog sustava praćenja koji uključuje 6 partnera, i pritom koristili sve raspoložive resurse za praćenje onečišćenja. Osim toga, tijekom provedbe velikog i opsežnog sustava praćenja mreža partnera pokrila je velike morske površine.
Posebno smo pratili hrvatske otoke Mljet i Korčulu, Boku kotorsku u Crnoj Gori, ušća rijeka u Albaniji, otok Rodos u Grčkoj te nekoliko drugih lokacija, u kojima je analiziran spektar različitih onečišćenja, s glavnim naglaskom na onečišćenje plastikom.
Rezultati pokazuju zabrinjavajuće koncentracije onečišćenja plastikom na ovim lokacijama, s posebnim žarištima koja ugrožavaju i morski ekosustav i obalne zajednice koje od njega ovise.
Primjerice, plaža Pupnatska Luka na otoku Korčuli, poznata kao jedna od najidiličnijih plaža otoka, praćena je tijekom 2024. i 2025. godine do sada. Unatoč svojoj reputaciji raja, i dalje je opterećena onečišćenjem plastikom i morskim otpadom.
Pupnatska Luka, Korčula
Otok Mljet, uključujući i Nacionalni park Mljet, suočio se s istim izazovom. Drugim riječima, doživljava isti problem kada govorimo o onečišćenju plastikom.
Plaža Sutmiholjska, Mljet
Ipak, rješenja su na vidiku!
Prikupljeni rezultati predstavljaju isporučive rezultate i ulazne podatke za razvoj Transnacionalnih zajedničkih strategija i protokola koji imaju neposredan učinak na smanjenje onečišćenja plastikom i očuvanje morskih ekosustava kroz suradnju i prekogranično djelovanje.
Sljedeća faza PREVENT-a ima ambiciozne, ali ostvarive ciljeve koji su usklađeni s trendovima EU-a i globalnim kretanjima:
Joint Solution: Transnational Marine Litter Management System (JTMLMS)
Joint Marine Litter Prevention and Management Strategy (JMLPMS)
Climate Resilient Adriatic-Ionian Action Plan (CRAIAP)
Kako bi se dodatno naglasila važnost ove teme, EU Mission: Restore Ocean and Waters i Global Plastic Action Partnerships uložili su velike napore za vrijeme Generalne skupštine UN-a 2025. godine.
Projektni partneri PREVENT-a su sljedeće organizacije:
Sea Cras Ltd., Hrvatska (HR)
Polytechnic University of Bari, Italia (IT)
National Institute of Chemistry, Slovenija (SI)
National Centre for Scientific Research Demokritos, Elláda (EL)
Development Agency of South Aegean Region –READ S.A., Elláda (EL)
Municipality of Vlore, Shqipëria (AL)
Adriatic Training and Research Centre for accidental marine pollution preparedness and response, Hrvatska (HR)
University of Montenegro, Crna Gora (ME)
University “St. Kliment Ohridski” Bitola, Severna Makedonija (MK)
NATIONAL CONFEDERATION OF HANDICRAFTS AND SMALL AND MEDIUM ENTERPRISES TERRITORIAL ASSOC. OF LECCE, Italia (IT)
Uvala Zavratnica i mjesto Jablanac dobili su novu digitalnu dimenziju – stanje i čistoću mora sada možete provjeriti online i u stvarnom vremenu s našom aplikacijom za praćenje kvalitete mora, zahvaljujući satelitskim snimkama i analizi umjetne inteligencije. Time započinje partnerstvo SeaCrasa s udrugom Rewilding Velebit, neprofitne organizacije posvećene obnovi divlje prirode i jačanju bioraznolikosti.
Zajedno uvodimo prvu hrvatsku aplikaciju za kvalitetu mora javno dostupnu kupačima i zajednici. Ovaj inovativni projekt spaja naprednu tehnologiju i zaštitu prirode te postavlja novi standard za transparentne i dostupne podatke o okolišu te za regenerativni turizam.
Informativne ploče s QR kodovima sada su postavljene u okolici uvale Zavratnice
Kako posjetitelji mogu pristupiti aplikaciji?
Ovog ljeta posjetitelji Zavratnice i Jablanca primijetit će informativne ploče s QR kodom postavljene uz obalu, a naljepnice i letci bit će dostupni i u okolnom području. Jednostavnim skeniranjem koda iliklikom na naš app, svatko može odmah pristupiti interaktivnim, up-to-date kartama koje prikazuju čistoću mora te moguće onečišćenje ili pojavu cvjetanja algi. Riječ je o interaktivnoj aplikaciji jednostavnoj za korištenje svim dobnim skupinama, dostupnoj na bilo kojem uređaju – s bilo kojeg mjesta i bilo kada.
Ono što ovaj sustav čini posebnim jest korištenje satelitskih snimki visoke rezolucije i analiza naprednih sustavima umjetne inteligencije. Tehnologija SeaCrasa analizira najnovije podatke i pravovremeno ažurira aplikaciju. Time pruža kupačima, lokalnom stanovništvu i turistima pouzdane i besplatne informacije o kvaliteti mora u stvarnom vremenu.
Skeniraj i pogledaj jednu od najprepoznatljivijih i najljepših jadranskih uvala, poznatu po kristalno čistom moru – i to iz svemira!
Ono što ovaj sustav čini posebnim jest korištenje satelitskih snimki visoke rezolucije i najnaprednije umjetne inteligencije. Tehnologija SeaCrasa analizira najnovije podatke i pravovremeno ažurira aplikaciju. Time pruža kupačima, lokalnom stanovništvu i turistima pouzdane i besplatne informacije o kvaliteti mora u stvarnom vremenu.
Zašto je ovo važno?
Zavratnica i Jablanac ubrajaju se među najpoznatija i najljepša prirodna blaga Jadrana, a njihova popularnost raste zadnjih nekoliko godina. Ažurno objavljivanje javno dostupnih i točnih podataka, ovaj projekt štiti ne samo kupače i posjetitelje, već potiče regenerativni turizam i očuvanje osjetljivih morskih ekosustava.
Suradnju SeaCrasa i Rewilding Velebita je podržao i Park prirode Velebit na čijem se području nalaze uvale. Rewilding Velebit zaklada (RVZ) je neprofitna organizacija koja se bavi zaštitom prirode na Velebitu, uključujući obnovu prirodnih procesa i staništa kao i povećanje brojnosti divljih životinja.
Potiču suživot čovjeka i prirode te dugoročno jačanje bioraznolikosti, za što je ključno uključivanje javnosti, od najmlađih pa sve do onih najstarijih. RVZ je lokalni partner inicijative Rewilding Europe u Hrvatskoj.
Doživi budućnost zaštite mora – skeniraj QR kod u Zavratnici ili Jablancu ili klikni na ovaj link za podatke o kvaliteti mora u stvarnom vremenu
Model za budućnost
Ovom aplikacijom za praćenje kvalitete mora razvili smo prvi projekt takve vrste u Hrvatskoj koji podatke o stanju mora čini potpuno transparentnima i dostupnima kao javno dobro – na javnoj plaži, na korist kupačima, lokalnoj zajednici i prirodi. Usluga će tijekom ljeta 2025. biti besplatno dostupna svima.
„Veselimo se pokazati kako tehnologija i zaštita prirode mogu ići ruku pod ruku. Nadamo se da će ovo potaknuti odgovorno uživanje u Jadranskom moru“, poručuju iz Rewilding Velebita.
Pametno korištenje tehnologije i povezivanje znanosti s očuvanjem prirode otvara priliku da Hrvatska postane primjer održivog upravljanja morem, a ovakva inicijativa daje javnosti konkretan alat koji približava važnost zaštite prirode, omogućuje jasan uvid u stanje mora i radi na jačanju regenerativnog turizma.
Pogled na uvalu Zavratnica, njezin tijesni zaljev, bistro more i strme kamene litice
Regenerativni turizam i održivi turizam, iako usko povezani, predstavljaju različite pristupe s različitim ciljevima.
Održivi turizam usmjeren je na smanjenje negativnog utjecaja turizma na okoliš, društvo i gospodarstvo, kako bi se omogućio njegov razvoj bez dugoročnih štetnih posljedica.
S druge strane, regenerativni turizam nadilazi održivost te aktivno nastoji obnoviti i revitalizirati okoliš i zajednice pogođene turizmom. Ovdje se ističe uloga turizma kao pokretača pozitivnih promjena, s potencijalom da ostavi izravan, koristan trag na prirodu i društvo u cjelini.
Temeljem našeg kontinuiranog djelovanja u ovom području, SeaCras je prepoznat u izvješću WAVE-a kao primjer najboljih praksi u provedbi regenerativnog turizma. Također, pozvani smo od strane Fondation Prince Albert II de Monaco, FII Instituta i Red Sea Global da sudjelujemo na odabranom događaju u sklopu Blue Economy and Finance Foruma u Monaku, koji je bio dio 2025 UN Ocean Conference 3 (UNOC3).
WAVE, koji je osnovala saudijska princeza Reema Bandar Al-Saud, predstavlja platformu za zajedničko djelovanje pri udruzi Catmosphere posvećenu obnovi oceana do 2050. godine. Inicijativa se provodi pod okriljem Future Investment Initiative (FII) Instituta, u partnerstvu s Ministarstvom energetike Kraljevine Saudijske Arabije, s ciljem postizanja ambicioznog, ali dostižnog cilja regeneracije oceana unutar jednog ljudskog naraštaja.
Na isti način djeluje i naša tvrtka. Od samog osnutka, SeaCras je surađivao s brojnim obalnim zajednicama, nevladinim organizacijama, lokalnim i regionalnim vlastima te pionirima regenerativnog turizma na dva kontinenta, stvarajući značajan pozitivan utjecaj. To uključuje financiranje obnove morskih područja te generiranje više od milijun dolara prihoda za lokalne zajednice.
Evo na koje načine doprinosimo oblikovanju regenerativnog turizma:
I. Kroz našu kampanju ‘We make the blue economy sustainable and transparent’, postali smo dio povelje ‘Mission Restore Our Ocean and Waters’, u sklopu koje koristimo našu tehnologiju baziranu na AI-u i satelitskim podacima kako bismo osigurali ključne uvide u stanje mora te pratili i prijavljivali slučajeve onečišćenja diljem svijeta.
Dio rezultata bit će uključen u UN Ocean Prediction Atlas, kako bi se potaknulo uključivanje zajednice u očuvanje i obnovu morskih ekosustava, te podržali principi otvorenih podataka i otvorene znanosti.
III. U sklopu projekta u Hrvatskoj, u suradnji sa Zadar Cruise Portom, SeaCras aktivno doprinosi očuvanju divljine Velebita zajedno s udrugom Rewilding Velebit. Poseban fokus je na uključivanju lokalne zajednice putem potpuno transparentnog pristupa podacima, koji su dostupni i besplatni putem naše aplikacije SeaCras.
IV. Isto tako, na događaju ‘Impact & Connect After-Work’ u organizaciji International Institute for Climate Action (IICA), posvećenom otpornosti turističkog sektora na klimatske promjene, naš CEO Mario Špadina podijelio je ključne uvide u ime SeaCrasa.
S obzirom na Deklaraciju o obnovi mora koju je potpisala većina zemalja članica UN-a, regenerativni turizam postaje ključni strateški plan za dugoročno zdravlje naših ekosustava i zajednica. SeaCras ostaje predan promicanju i implementaciji progresivnih praksi koje osiguravaju da turizam ne samo da pomaže u održavanju, već i aktivnom obnavljanju okoliša o kojem ovisimo.
Od Monaka do Nice, SeaCras je imao izuzetno produktivan tjedan na United Nations Ocean Conference 3 (UNOC3), najvećoj svjetskoj konferenciji posvećenoj globalnim izazovima i budućnosti naših oceana. Evo pregleda svih događanja u kojima smo sudjelovali!
Blue Economy & Finance Forum (BEFF)
Na događanju Blue Economy & Finance Forum u Monaku, naš CEO Mario Špadina sudjelovao je na poziv WAVE Foundation, Fondation Prince Albert II de Monaco, FII Institute i Red Sea Global, kao dio odabrane grupe sudionika radionice Unlocking Innovation for Regenerative Tourism, usmjerene na razvoj novih praksi regenerativnog obalnog turizma – koraka dalje od dosadašnjih održivih pristupa.
Cilj radionice bio je definirati nove smjernice za regenerativni turizam – koncept koji nadilazi održivost, koja je danas standard, ali često ne donosi dovoljno snažan učinak, osobito u zajednicama i destinacijama koje su ranjive na klimatske promjene.
Regenerativni turizam i šira blue economy inicijativa zalažu se za aktivnu obnovu morskih i obalnih ekosustava – ne samo kako bi se sanirale štete, već i kako bi se spriječilo njihovo daljnje propadanje.
Blue Economy & Finance Forum
Nice Business Ocean Forum
Sudjelovali smo i na Nice Business Ocean Forumu, gdje je naš CEO bio dio panel rasprave u organizaciji UN Global Compact Network France i Métropole Nice Côte d’Azur, i donio uvid temeljen na podacima u raspravu o poslovnim prilikama unutar inovacija vezanih za oceane u mediteranskoj regiji.
U sklopu European Digital Ocean Paviliona, koji su organizirali Mercator Ocean International, OceanPrediction Decade Collaborative Centre i partneri, naš je rad predstavljen u ENGAGE zoni, s naglaskom na to kako tehnologiju pretvaramo u konkretne alate za zaštitu mora.
SeaCrasova tehnologija predstavljena je putem video prezentacije u okviru inicijative vodećih europskih inovatora za održivo upravljanje oceanima. Naša direktorica komunikacija, Ana Čupić, bila je prisutna i osobno predstavila tehnologiju posjetiteljima.
Na taj način, SeaCras je sudjelovao u razgovorima s predstavnicima organizacija za zaštitu mora, nevladinim organizacijama, globalnim zakladama i donositeljima politika, i podijelio na koje načine koristimo umjetnu inteligenciju i satelitske podatke za praćenje morskog onečišćenja u stvarnom vremenu.
Rezultat? Povećan interes i nova partnerstva u borbi za zaštitu našeg planeta.
Najvažniji zaključci
Ova konferencija bila je jedinstvena prilika za predstavljanje konkretnih rješenja i prikupljanje vrijednih povratnih informacija od drugih sudionika. United Nations Ocean Conference 3 (UNOC3) nije još jedan u nizu događaja. To je prijelomni trenutak na globalnoj razini.
I zato smo izuzetno ponosni što smo doprinijeli jednoj ovako važnoj konferenciji, i inspirirani momentumom koji je generirao!
Veliki događaji poput UNOC3 nisu samo prilika za vidljivost. Oni su poziv na odgovornost. Tjeraju nas da djelujemo pametnije, surađujemo bolje i krećemo se brže u upravljanju i zaštiti oceana o kojima svi ovisimo.
Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) istaknula je hitnu potrebu za zaštitom livada morske cvjetnice u Sredozemlju od šteta koje nastaju priliom sidrenja! Dakle, kako najbolje pristupiti izazovima vezanima za očuvanje mora, što uključuje i zaštitu livada morske cvjetnice?
WWF-ovo izvješće temelji se na na satelitskim podacima iz Automatskog identifikacijskog sustava (AIS) za praćenje brodova. Ali kada govorimo o AIS-u, treba nekoliko stvari imati na umu.
AIS detektira samo brodove koji su duljinom iznad 24 metra i koji imaju uključen spomenuti sustav. A plovila iznad 24 m duljine ili više čine samo manji dio ukupne nautičarske flote. Većina nautičara koji se sidre su manja plovila, i to uglavnom jedrilice i katamarani.
Isto tako, mnogi brodovi iznad 24 metra namjerno ne pale AIS sustav (tzv. ‘dark vessels’) kako se ne bi otkrila njihova stvarna migracija te učinak na okoliš.
Za demonstraciju koliko je navedena studija pogriješila u procjeni stvarnog stanja, pripremili smo sliku naših analiza, na kojoj je prikazan odnos između sljedećih površina:
Crvena boja – područja s Posidonia oceanica na otoku Korčuli koja su (djelomično) obuhvaćena navedenom studijom
Zelena boja – površine na kojima rastu morske cvjetnice, a koje su svakodnevno izložene sidrenju desetaka plovila, najčešće duljine manje od 15 metara
Slika detekcije plovila temeljena na našoj analizi.
Gledajući samo teritorij Republike Hrvatske, jasno je da je stvarni broj sidrenja koji negativno utječu na morski okoliš – i time potkopavaju napore za očuvanje mora – neusporedivo veći od onoga prikazanog u studiji.
Namjerno smo kao referencu uzeli plovila duljine do 15 metara, a ne do 24 metra, jer bi u tom slučaju razlika bila još drastičnija i dodatno bi diskreditirala zaključke studije.
Dodatno, sidrenje na livadama Posidonia oceanica predstavlja samo jedan od ključnih parametara za procjenu ekološke ranjivostii maksimalnog kapaciteta područja.
Evo još nekih pitanja za daljnju raspravu:
O kakvim plovilima je riječ?
Koliko je točno takvih plovila?
U kojoj mjeri i kako utječu na morsko dno?
U kojoj mjeri utječu na kvalitetu mora?
Koliko je onečišćenje plastikom i podvodnom bukom?
Gdje se nalaze ‘dark vessels’?
Kako sve navedeno utječe na sigurnost plovidbe?
Kakav je preferencijalan odabir destinacija stranih gostiju?
SeaCras pomoću Coastal Intelligence sustava, temeljenog na umjetnoj inteligenciji, dostavlja podatake o svim veličinama plovila. Uključujući i detekciju ‘dark vessels’ plovila, odnosno onih s ilegalnim pomorskim operacijama.
Na temelju naših analiza i ne čudi to što je Republika Hrvatska proširila mrežu zaštićenih morskih područja s dosadašnjih 12% na 32%, uz najavu donošenja nacionalnog plana obnove prirode.
Kao službeni član inicijativa EU Mission: Restore Our Ocean and Waters, UN Global Compact Network i UN 1000 Ocean Startups, pozdravljamo i podržavamo ovu odluku te se radujemo aktivnom doprinosu očuvanju morskih i obalnih područja.
Naš Coastal Intelligence sustav ne obuhvaća samo utjecaje na livade morskih cvjetnica, već i izbjeljivanje i mehanička oštećenja koralja, kao na i krčenje mangrova.
Samo uz aktivan i integrirani monitoring različitih pokazatelja stvarnog stanja te modeliranje budućih scenarija, moguće je pravovremeno prepoznati prijetnje vezane za obalne vode i očuvanje mora, spriječiti daljnju degradaciju okoliša i ublažiti posljedice ljudskog nemara.
