SeaCras je predstavio završne rezultate naše studije koja je napravljena uz pomoć našeg Coastal Intelligence sustava na VI. sjednici Odbora za Paklene otoke u Hvaru. Ondje su se okupili predstavnici institucija, organizacija i lokalnih dionika kako bi raspravili o sve većem pritisku nautičkog turizma na jedno od najvrjednijih otočnih područja u Hrvatskoj.
Studiju su predstavili Josip Karadža i Robert Šulc, a fokus studije je bio na pomorskoj aktivnosti u arhipelagu Paklenih (Paklinskih) otoka. Korištenjem našeg Coastal Intelligencea, temeljenog na umjetnoj inteligenciji, SeaCrasov tim analizirao je prisutnost plovila, obrasce sidrenja i područja povećanog pritiska na okoliš tijekom ljetnih sezona 2023. i 2025.
Rezultati potvrđuju ono s čime se sve veći broj obalnih zajednica već suočava. Nautički turizam raste, no bez kvalitetnog praćenja i podataka koji se mogu pretvoriti u konkretno djelovanje, utjecaj ovog oblika turizma često je teško mjeriti, upravljati njime i na njega reagirati na vrijeme.
Rezultati naše studije predstavljeni su i u regionalnom izvještaju Slobodne Dalmacije, gdje je istaknut razmjer pritiska nautičkog turizma na području Paklenih otoka.
Od detekcije plovila do pametnije zaštite obale
Prema analizi studije, plovila su zabilježena na području cijelog arhipelaga, s najvećom koncentracijom u uvalama Vinogradišće, Palmižana i Ždrilca. Tijekom vrhunca sezone, između 10:00 i 12:00 sati, u akvatoriju Paklenih otoka zabilježeno je do 500 plovila, dok su ukupne dnevne brojke bile i veće.
Studija je pokazala i jasne obrasce ponašanja plovila. Oko 50% plovila koristilo je sidra, dok je približno 30% bilo privezano uz obalu, a tu je uglavnom riječ o manjim plovilima duljine do 12 metara. Najzastupljenija su bila plovila duljine između 10 i 16 metara, koja su činila 43% zabilježenih brodica. Plovila kraća od 10 metara činila su 37%, ona između 16 i 24 metra 13%, dok su plovila dulja od 24 metra činila 7% ukupno zabilježenih plovila.
Jedan od rezultata koji najviše zabrinjavaju pokazuje da je 57% plovila bilo usidreno iznad strogo zaštićenih staništa morske cvjetnice Posidonia oceanica, osobito na područjima Soline, Prevojice i Ždrilca. Livade posidonije ubrajaju se među najvažnije morske ekosustave Sredozemlja te imaju ključnu ulogu u zaštiti bioraznolikosti, stabilnosti morskog dna, kvaliteti mora i pohrani ugljika.
Analiza je utvrdila i slučajeve vezivanja velikih plovila za stabla i obalnu vegetaciju, čime se dodatni pritisak ne stvara samo na morsko dno, nego i na osjetljivi obalni krajobraz.
Ohrabruje činjenica da javna ustanova „More i Krš”, zajedno s lokalnim vlastima, već radi na tome da se ovi nalazi pretoče u konkretne mjere usmjerene na zaštitu Paklenih otoka i očuvanje njihove dugoročne ekološke vrijednosti.Kako pritisak na obalna i morska područja nastavlja rasti, osobito u izrazito traženim nautičkim destinacijama, praćenje temeljeno na podacima postaje itekako nužno. Uz rješenja poput SeaCrasova sustava Coastal Intelligence, luke, obalne zajednice, javne ustanove i turistički dionici mogu bolje razumjeti što se događa na moru.
I ono najbitnije, djelovati prije nego što okolišni pritisak preraste u trajnu štetu.
Tisuće primjera izlijevanja nafte zabilježeno je proteklih godina, što je dovelo do ispuštanja velikih količina nafte u morske ekosustave i uzrokovalo trajnu štetu bioraznolikosti, ribarstvu, turizmu i obalnim gospodarstvima. Dok veći incidenti privlače pozornost, manja izlijevanja goriva i nekontrolirani ispusti, uključujući dizel i slične onečišćivače, mogu biti jednako štetni kada prođu nezapaženo.
Istovremeno, iako se suočava s niskim rastom, rastućim troškovima i nepredvidljivom prirodom samog sektora, pomorski promet ostaje ključan za globalnu trgovinu, što pouzdano praćenje i rano otkrivanje čini važnijima nego ikad. Kako plovidbena aktivnost nastavlja oblikovati globalnu trgovinu, povećanje brzine i preciznosti otkrivanja morskog onečišćenja postaje sve veći prioritet.
To također naglašava važnost okvira poput MARPOLkonvencije, koja postavlja globalni standard za sprječavanje onečišćenja uzrokovanih plovilima.
Slika 1. Lijevo: Neobrađena satelitska snimka regije Odesa, Ukrajina. Sredina: Operativno sučelje alata Coastal Intelligence. Desno: detektirani opseg izlijevanja nafte (crveno) na pozadini riječne lepeze (zeleno) — output izrađen za klijenta.
Zašto se izlijevanja goriva često ostaju neotkrivena?
Jedan od najvećih izazova nije otkrivanje sirove nafte, već detekcija hlapljivih naftnih derivata, goriva i curenja manjih razmjera.
Također, nije svaka sumnjiva mrlja na površini mora jednaka onečišćenju. Operatori daljinskog istraživanja moraju razlikovati stvarne ispuste od prirodnih pojava koje mogu izgledati vrlo slično na satelitskim snimkama. To uključuje biogene filmove na površini, područja slabog vjetra, zone padalina, unutarnje valove i zavjetrine otoka.
Upravo tu napredna analitika postaje izuzetno važna. SeaCras je zato razvio Coastal Intelligence, platformu koja otkriva izlijevanja goriva kombiniranjem sintetskog apertnog radara i optičkih senzora različitih prostornih razlučivosti. Coastal Intelligence koristi niz dodatnih atmosferskih i morskih podataka (tzv. pomoćni podaci) na principu fuzije podataka. Riječ je o novoj metodologiji dubokog učenja koja povećava preciznost i stopu otkrivanja incidenata onečišćenja smanjenjem lažnih pozitivnih rezultata u složenim obalnim sredinama.
Slika 2. Pogled dobiven satelitom na incident u obalnoj regiji Hvara, prikazujući intenzitet otkrivenog tankog onečišćenja dizelskim gorivom na zahvaćenom području. Toplije boje označavaju više površinske koncentracije naftnih derivata, a crveni obrub obilježava istaknuto područje visokog intenziteta onečišćenja.
Kako Coastal Intelligence unaprjeđuje praćenje morskog onečišćenja?
Coastal Intelligencekombinira vlastite module za obradu satelitskih snimaka s inovativnim pristupom analizi podataka kako bi pružio što preciznije rezultate. Sustav postiže najvišu poznatu komercijalnu stopu uspješnosti otkrivanja izlijevanja, uključujući mrlje površine svega nekoliko stotina četvornih metara. Korištenjem različitih satelitskih tehnologija i izvora, SeaCras ima kapacitet češće pružati operativne usluge klijentima.
Naša platforma koristi optičke satelitske podatke visoke i vrlo visoke razlučivosti, što omogućuje preciznije praćenje čak i u manjim područjima poput luka i marina.
No vrijednost naše platforme seže daleko izvan identificiranja onečišćenja naftnim derivatima. Coastal Intelligence također pomaže korisnicima razlikovati onečišćenje uzrokovano ljudskom djelatnošću, nekontrolirane ispuste otpadnih voda u blizini lučkih područja i prirodne pojave poput cvjetanja algi. Kombiniranjem satelitski izvedenih parametara kvalitete vode, satelitskih snimaka i karti vektora morskih struja, partneri ovog projekta imaju veću sposobnost kako detekcije, tako i preciznije identifikacije.
To čini Coastal Intelligence posebno relevantnim kao komplementarno rješenje uz uslugu CleanSeaNet Europske agencije za pomorsku sigurnost, koja podržava države sudionice satelitskim otkrivanjem izlijevanja nafte i brodova diljem Europe.
Slika 3. Satelitski prikaz na izlijevanje dizela u obalnoj regiji Baniyas, Sirija. Lijevo: analiza naftnog onečišćenja u vrlo visokoj prostornoj razlučivosti koja prikazuje tanke dijelove i male fragmente migracije onečišćenja. Desno: regionalni prikaz katastrofe, s višim razinama onečišćenja prikazanim toplijim bojama.
Skalabilno rješenje za luke i pomorske vlasti
SeaCras je ovu znanstvenu izvrsnost i tehničke sposobnosti preveo u komercijalno dostupnu operativnu uslugu. Danas je Coastal Intelligence na raspolaganju lučkim operaterima i lučim upravama diljem svijeta, što je iznimno dostignuće s obzirom na to da je prvotno razvijen isključivo za područje Jadrana i Jonskog mora.
Njegova dodana vrijednost leži u širokom prostornom coverageu, učestalom i pristupačnom praćenju te potpori temeljenoj na sustavima upozoravanja.
U praksi, to znači pružanje lukama, upravama i obalnim dionicima veće mogućnosti ranog otkrivanja onečišćenja, brze reakcije i bolje zaštite mora o kojima ovise.
Ostale opasnosti od morskog onečišćenja i neočekivane prirodne pojave
Onečišćenje naftom i gorivom samo je vrh sante leda mnogo šireg spektra prijetnji moru i pomorskom okolišu. Plutajući morski otpad i plastična onečišćenja jedni su od najvećih svjetskih problema, dok klimatske promjene i zagrijavanje naših oceana povećavaju učestalost štetnih i abnormalnih cvjetanja mora.
Otkrijte kako Coastal Intelligence rješava i te slučajeve!
Nautički turizam i rekreativna plovidba oduvijek su bili sinonim za luksuz i prestiž. Isplovljavate iz luke ili marine i čini se da ograničenja ne postoje… Ili pak postoje? U stvarnosti, nekoliko je pravila kojih se skiperi i vlasnici plovila moraju pridržavati, bilo gdje u svijetu:
Dostupnost mjesta za sidrenje ili vezova, osobito na udaljenim otocima
Zaštita okoliša (MARPOL)
Izbjegavanje sudara i sigurnost plovidbe (COLREGs)
I dok se pravila navigacije i izbjegavanja sudara uglavnom poštuju, dostupnost sidrišnih mjesta ili vezova, nedostatak sustavno razvijene pomorske analitike te općenita zaštita okoliša, nažalost, često se zanemaruju.
1) Dostupnost mjesta za sidrenje ili vezova, osobito na udaljenim otocima
Zaštita bentosa: Propisi često zabranjuju sidrenje u područjima osjetljive morske vegetacije (poput Posidonie oceanice u Sredozemlju). Spuštanje teškog sidra i lanca može „preorati“ morsko dno i uništiti staništa koja imaju ključnu ulogu u skladištenju ugljika.
Određene zone za sidrenje i vezivanje: Kako bi se spriječila ekološka šteta, mnoge obalne države zahtijevaju korištenje trajnih, ekološki prihvatljivih bova umjesto spuštanja vlastitih sidara.
Odgovornost skipera: Skiper je zakonski odgovoran osigurati da sidro drži plovilo. Ako se sidro krene pomicati i dođe do sudara s drugim plovilom, odgovornost za štetu u pravilu snosi zapovjednik koji nije pravilno nadzirao sidrenje ili nije koristio odgovarajući omjer duljine lanca i dubine (eng. scope).
WWF Mediterranean studija objavila je podatke koji upućuju na to da se 179.000 plovila usidrilo na livadama morske trave (posidonije) tijekom 2024. godine, od čega je 45% bilo dulje od 24 metra. Studija, temeljena isključivo na podacima Automatskog identifikacijskog sustava (AIS), upozorava na golem utjecaj na zaštićena područja obrasla morskom travom Posidonia oceanica.
Slika 1. Detekcija pomorskih aktivnosti satelitskim nadzorom na području između Nacionalnog parka Kornati i otoka Žirja, u neposrednoj blizini zaštićenog područja koje obuhvaća više osjetljivih vrsta.
Mjerenje utjecaja na okoliš
S druge strane, tvrtka SeaCras je 2023. godine, kao ugovorni partner ekoloških agencija, identificirala više od 150.000 plovila koja su ilegalno sidrila na livadamaPosidonie oceanice na relativno malom dijelu jadranske obale. U 2025. taj je broj porastao za približno 12%. Istraživanje je obuhvatilo lokacije u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te područja Natura 2000 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Analiza je pokazala da je većina plovila bila kraća od 16 metara, zbog čega nisu vidljiva putem AIS sustava.
Slika 2. Detekcija plovila i segmentacija prema veličini putem satelitskog nadzora na području između Nacionalnog parka Kornati i otoka Žirja, u neposrednoj blizini zaštićenog područja koje obuhvaća više osjetljivih vrsta.
Procjene temeljene na faktorima skaliranja upućuju na više od 400.000 godišnjih ilegalnih sidrenja duž hrvatske obale, što uključuje sidrenje na zaštićenim područjima ili korištenje netaknute prirode umjesto namjenske infrastrukture. Rizik za bentoske vrste i staništa je itekako stvaran, a mehaničko uništavanje sidrima alarmantno. Procjena SeaCrasa za cijelo Sredozemlje je više od milijun ilegalnih sidrenja plovila svih veličina godišnje. Da, milijun.
To ujedno znači da državne agencije praktički “zatvaraju oči“ za više od 90% pomorskog prometa, u kojem nautički turizam ima značajan udio.
To otvara i dodatna pitanja, uključujući razmjere onečišćenja mora u skladu s direktivama MARPOL-a.
2) Zaštita okoliša (MARPOL konvencija)
Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova (MARPOL) međunarodni je ugovor koji je usvojila Međunarodna pomorska organizacija (IMO) s ciljem sprječavanja i smanjenja onečišćenja morskog okoliša uzrokovanog operativnim ili izvanrednim okolnostima.
Slika 3. MARPOL konvencija sa svojih šest aneksa. Izvor: International Maritime Organisation.
Onečišćenje uljem (Aneks I): Ispuštanje ulja ili uljnih smjesa u more strogo je zabranjeno. Čak i manja curenja kaljužnih voda mogu rezultirati visokim novčanim kaznama.
Otpad (Aneks V): Ispuštanje bilo kakve plastike u more je nezakonito. Otpad od hrane smije se ispuštati samo pod strogo propisanim uvjetima (u pravilu više od 12 nautičkih milja od obale).
Otpadne vode (Aneks IV): U mnogim teritorijalnim vodama, osobito u zonama zabrane ispuštanja, spremnici za fekalne vode moraju se prazniti isključivo na predviđenim postajama ili dalje od granice od 12 milja od kopna. Ispuštanje fekalnih voda u manjim, plitkim uvalama predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik zbog prisutnosti crijevnih enterokoka i bakterije E. coli.
Invazivne vrste: Manje vidljiv, ali značajan problem jest i širenje invazivnih vrsta.
Slika 4. Smjer kretanja plovila i pomorska sigurnost praćeni satelitskim nadzorom na području između Nacionalnog parka Kornati i otoka Žirja, u neposrednoj blizini zaštićenog područja koje obuhvaća više osjetljivih vrsta.
3) Navigacija i sigurnost (COLREGs)
Konvencija o međunarodnim pravilima za izbjegavanje sudara na moru (COLREG) međunarodni je ugovor koji propisuje pravila plovidbe. Ova konvencija podazumijeva navigaciju, pravo prvenstva prolaska, svjetlosnu i zvučnu signalizaciju te ponašanje plovila radi sprječavanja sudara.
Prema međunarodnim pravilima, usidreno plovilo ima posebne obveze jer se smatra ograničenim u sposobnosti manevriranja u odnosu na plovilo u plovidbi:
Zabrana zaprečivanja plovnih puteva: Sidrenje u uskim kanalima ili plovnim putovima gdje bi se mogao ometati prolaz drugih plovila strogo je zabranjeno.
Dnevni znakovi i svjetla: Potrebno je istaknuti crnu kuglu danju ili jedno bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana noću kako bi se signaliziralo da plovilo nije u pokretu.
Razlika između nasukanosti i usidrenosti: Za nasukano plovilo vrijede posebna pravila, uključujući dodatnu signalizaciju (dva crvena svjetla noću).
Ali može li nautički turizam uopće biti održiv? I kako nam podaci mogu pomoći da to postignemo?
Kako učiniti nautički turizam održivijim, i pritom smanjiti njegov negativan utjecaj?
Pomorske aktivnosti, koje uključuju nautički turizam, rekreaciju, putnički i ribarski promet, generiraju značajne emisije stakleničkih plinova. Napredna analitika morskih podataka omogućuje precizno mjerenje tih emisija prema regijama, lokacijama te kroz sezonska i višegodišnja razdoblja.
Ovi alati omogućuju i praćenje novoregistriranih oblika onečišćenja, poput podvodne buke, koja utječe na ribe i morske sisavce, uključujući dupine i kitove. Promjene u ponašanju uzrokovane bukom mogu destabilizirati osjetljive morske ekosustave.
Takvi su učinci osobito vidljivi u uskim kanalima i uvalama duž jadranske obale, ali i u osjetljivim morskim područjima Grčke, Indonezije, Tajlanda i drugih država.
Analitika morskih podataka ne služi samo za praćenje utjecaja na okoliš, već i za unaprjeđenje sigurnosti plovidbe. Ona pruža vrijedne uvide vlasnicima plovila, skiperima i kapetanima, unapređujući navigaciju, procjenu rizika i operativnu učinkovitost.
Prediktivna analitika može identificirati područja pojačanog pomorskog prometa, čime se smanjuje rizik od sudara i povećava sigurnost plovidbe. A istodobno se podiže razina zadovoljstva putnika u nautičkom turizmu, smanjuju troškovi hitnih intervencija i obalne straže te doprinosi učinkovitijem upravljanju pomorskim destinacijama.
Sada je krajnje vrijeme da se uvidi i znanja koje imamo pretvore u djelovanje. Analitika morskih podataka je tu s razlogom. Da zaštitimo naša mora, unaprijedimo sigurnost plovidbe i oblikujemo pametniju i čišću budućnost na moru.
“Otok smeća” ponovno se gomila na području bosanske Drine. Gotovo svake zime rijeka Drina razvija alarmantnu, plutajuću nakupinu plastičnog i miješanog komunalnog otpada koji ostaje zarobljen u blizini hidroenergetske infrastrukture, ponajprije na branama na području Višegrada u istočnoj Bosni i Hercegovini.
Rijeka Drina smještena je u balkanskoj regiji jugoistočne Europe, a teče duž većeg dijela granice između Bosne i Hercegovine i Srbije prije nego što nastavlja prema sjeveru da bi se na kraju ulila u rijeku Dunav.
Ono što ovaj fenomen čini posebno zabrinjavajućim jest samrazmjer onečišćenja. Tijekom razdoblja najveće akumulacije, veličina otpada postaje dovoljno velika da je mogu detektirati čak i sateliti srednje prostorne rezolucije poput Sentinela-2..
A ovo nije izolirani incident. Ova pojava se ponavlja godinama s već dokumentiranim velikim nakupinama 2020., 2023. i 2024. godine te ponovno tijekom nedavnih zimskih sezona s izraženim visokim vodostajem.
Zašto se ovo redovito događa?
Temeljni uzroci su dosljedni u svim izvješćima i terenskim zapisima:
Loše upravljanje otpadom uzvodno:ilegalna odlagališta i loše regulirani deponiji nalaze se blizu riječnih obala i pritoka diljem šireg sliva Drine na Balkanu (što uključuje dijelove Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore).
Sezonalna hidrologija: tijekom obilnih kiša i topljenja snijega otpad se mobilizira i dospijeva u riječnu mrežu. Zbog toga zimske oluje, nabujale rijeke i topljenje snijega povećavaju vjerojatnost pojave “pulsa akumulacije“.
„Efekt sabijanja” od strane hidroelektrana: uzvodno područje utjecaja akumulacije stvara hidrauličko usko grlo te omogućuje plutajućem materijalu da formira površinom velike i guste površinske nakupine otpada.
Međutim, ne potječe sav otpad samo iz Drine. Posebno je važan čimbenik rijeka Lim, pritoka koja donosi značajne količine otpada u sustav rijeke te dovodi do velikog onečišćenja rijeke Drine. Sliv je hidrologijski povezan, pa se poremećaji uzvodno prenose nizvodno.
Ishod? Pokretni tok onečišćene rijeke prelazi u stacionarno plutajuće odlagalište otpada.
Što satelitske snimke otkrivaju i zašto su itekako potrebne?
Koristeći se multi- i hiperspektralnim satelitskim podacima, plutajući otpad postaje detektabilan zbog:
visoke vrijednosti reflektancije u više spektralnih kanala (eng. bands).
detekcija promjena površine vodnog tijela u usporedbi s slučajem kad nema onečišćenja smećem
trajnog prostornog grupiranja u zonama hidrauličke konvergencije
promjena volumena plastike
promjena tijekom vremena
Analiza vremenskih serija može pokazati brzi rast nakon što dođe do visokog protoka, kvazistacionarnu postojanost nakon akumulacije na brani i postupno smanjenje nakon mehaničkog uklanjanja ili ispumpavanja.
Ovo pokazuje kako korištenje satelitskih snimaka može pomoći u predviđanju, planiranju i reakciji kako bi se spriječilo ovo nakupljanje.
Satelitske snimke omogućuju objektivno praćenje:
površinskog opsega (procjena područja)
volumena i procjene mase otoka smeća
trajanja akumulacije otpada
stope rasta nakon olujnih događaja
učinkovitosti čišćenja tijekom vremena
Ali zašto ova akumulacija predstavlja problem?
Posljedice onečišćenja rijeke Drine idu dalje od samo vizualnog onečišćenja. Veliko nakupljanje otpada utječe na vodene ekosustave jer mijenja prodiranje površinskog svjetla i izmjenu kisika te potencijalno narušava staništa i hranidbene mreže.
Naravno, ovo izaziva zabrinutost za sigurnost pitke vode nizvodno, osobito tamo gdje neobrađeni ili djelomično obrađeni otpad ulazi u riječni sustav. Ekonomske implikacije jednako su značajne, utječući na turizam, reputaciju same regije, pa čak i na rad hidroelektrana kada otpad ometa infrastrukturu.
Postoje i šira razmatranja javnog zdravstva povezana sa zagađenom vodom i otpadom kojim se ne upravlja uspješno. I ono još važnije, ova kriza koja se periodički ponavlja naglašava potrebu za upravljanjem na razini sliva umjesto reaktivnih, specifičnih napora čišćenja na licu mjesta.
Možemo li promijeniti budućnost nabolje?
Satelitsko praćenje i druge vrste tehnologije daljinskog očitavanja ne mogu i nikada neće zamijeniti djelovanje zajednice, ali pružaju transparentan i ponovljivost dokaza koji raspravu prebacuje s anegdotalnog izvještavanja na procjenu mjerljivog utjecaja. Budući da rijeke često protječu kroz nekoliko zemalja, praćenje prekograničnih utjecaja, i uzvodno i nizvodno, postaje ključno za spremnost i informiranje susjednih zemalja. Ako se nakupljanje otpada može vidjeti iz svemira, može se kvantificirati. A ako se može kvantificirati, njime se može i upravljati.
Isto tako, prikupljeni rezultati trebaju biti početna točka za razvoj transnacionalnih zajedničkih strategija i protokola koji imaju neposredan utjecaj na smanjenje onečišćenja plastikom i zaštitu vodenih ekosustava kroz suradnju i prekogranično djelovanje.
No ovi sustavi su potrebni i za praćenje stanja mora i oceana. Jedan od projekata s ciljem očuvanja upravo njih je i inicijativa PREVENT koji ima ambiciozne, ali ostvarive ciljeve koji su usklađeni s EU i globalnim trendovima:
Zajednička strategija za sprječavanje i upravljanje morskim otpadom (JMLPMS)
Akcijski plan za jadransko-jonsko područje otporno na klimatske promjene (CRAIAP)
Kako bi se dodatno naglasila važnost onečišćenja rijeke Drine i ove teme općenito, Misija EU: Restore our Ocean & Waters te Global Plastic Action Partnerships također ulažu velike napore u ovom području.
Ciljevi održivog razvoja (SDG) najšire su priznati svjetski okvir za pretvaranje jasno postavljenih ambicija održivosti u konkretno, mjerljivo djelovanje. Usvojeni kao dio Agende UN-a do 2030. godine, Ciljevi održivog razvoja povezuju zaštitu okoliša, otpornije zajednice i dugoročnu ekonomsku stabilnost — jer napredak u jednom području sve više ovisi o napretku u drugim područjima.
UN-ovo desetljeće znanosti o oceanima za održivi razvoj pruža okvir za okupljanje znanstvenika i dionika iz različitih sektora kako bi razvili znanstvenu podlogui partnerstva potrebna za ubrzanje i iskorištavanje napretka u znanosti o oceanima, s ciljem postizanja boljeg razumijevanja oceanske mreže i pružanja znanstveno utemeljenih rješenja za ostvarivanje Agende do 2030. godine. Opća skupština UN-a ovlastila je Međuvladinu oceanografsku komisiju (IOC) pri UNESCO-u da koordinira pripreme i provedbu UN-ova desetljeća.
U SeaCrasu, svoj rad usklađujemo s ciljevima održivog razvoja SDG 6, SDG 11, SDG 13 i SDG 14 tako da koristimo uvide dobivene satelitskom tehnologijom i analizom podataka za otkrivanje onečišćenja mora, podržavanje ranog upozoravanja i jačanje donošenja odluka za čišću vodu i zdravija mora. I to posebno na području Jadranskog mora i drugim osjetljivim obalnim regijama.
Kako se SeaCras usklađuje s ciljevima SDG 6, 11, 13 i 14?
SDG 6 — Čista voda i sanitarni uvjeti
Usklađujemo se sa SDG 6 koristeći satelitsku umjetnu inteligenciju za otkrivanje polutanata i praćenje zdravlja ekosustava. SeaCras tijelima vlasti pruža skalabilne podatke o kvaliteti vode visoke rezolucije, što omogućuje proaktivnu zaštitu morskih i slatkovodnih resursa na globalnoj razini.
SDG 6 nadilazi samo pristup pitkoj vodi te obuhvaća kvalitetu vode i održivost vodnih resursa. Kao tvrtka, mi doprinosimo identificiranjem i praćenjem obrazaca onečišćenja tijekom vremena, pomažući dionicima da odrede prioritete u odgovoru na izazove, poboljšaju pokrivenost praćenja i podrže intervencije utemeljene na dokazima koje štite plovne puteve i kvalitetu obalnih voda.
SDG 11 se fokusira na to da ljudska naselja budu uključiva, sigurna, otporna i održiva. Za obalne gradove, onečišćenje mora nije samo ekološko pitanje. Ono utječe na javno zdravstvo, turizam, ribarstvo i lokalnu infrastrukturu. SeaCras se usklađuje sa SDG 11 tako što prevodi složene morske uvjete u operativne podatke koji pomažu zajednicama kao što je područje Zavratnice i Jablanca, lukama kao što je Zadar Cruise Port, Jadranu u cjelini i regionalnim akterima da donose pametnije i brže odluke, posebno kada rizici eskaliraju.
SDG 13 — Zaštita klime
SeaCras potiče SDG 13 praćenjem pokazatelja zdravlja oceana poputcvjetanja mora i kvalitete vode. Naši satelitski podaci pružaju ključne klimatske informacije koje pomažu obalnim regijama da se prilagode i ublaže utjecaje planeta koji se zagrijava.
SDG 13 Ujedinjenih naroda poziva na hitno djelovanje u vezi s klimatskim promjenama i njihovim utjecajima, uključujući izgradnju otpornosti na rizike povezane s klimom. SeaCrasovo praćenje usmjereno na rano upozoravanje pomaže u jačanju spremnosti i kapaciteta za odgovor tamo gdje klimatski ekstremi mogu pogoršati otjecanje i događaje onečišćenja. I time podržavamoi proaktivniji pristup upravljanju obalnim rizicima temeljen na stvarnim podacima.
SDG 14: Očuvanje vodenog svijeta
SDG 14 se posebno odnosi na očuvanje i održivo korištenje oceana, mora i morskih resursa. S onečišćenjem mora navedenim kao ključnom prijetnjom. SeaCras se izravno usklađuje s ovim ciljem otkrivanjem signala onečišćenja, poboljšanjem vidljivosti nad pogođenim područjima i pomoći u ubrzavanju ciljanih akcija za zaštitu morskih ekosustava i gospodarstava koja ovise o njima.
Ciljeve 11, 13 i 14 podržavamo i praćenjem morskih ekosustava, smanjenjem onečišćenja, pomaganjem održivom upravljanju resursima i pružanjem podataka istraživačkim institucijama za očuvanje i političke odluke temeljene na realnim podacima.
Globalni jezik za održivost
Ciljevi održivog razvoja pružaju zajednički globalni jezik za održivost. Oni olakšavaju postavljanje prioriteta, mjerenje napretka i suradnju među sektorima. Fokus SeaCrasa na SDG-ove 6, 11, 13 i 14 odražava praktičan pristup usmjeren na rezultate: povećati kvalitetu vode, ojačati otpornost obalnih zajednica, pojačati klimatsku spremnost i zaštititi morske ekosustave većom vidljivošću te bržim odgovorom utemeljenim na dokazima.
Ukratko, kada se problemi mogu ranije otkriti i kada se djeluje s jasnim ciljevima, održivost prestaje biti samo težnja. Ona postaje operativna.
Abnormalno cvjetanje mora 2024. godine označilo je veliku promjenu u ekološkoj ravnoteži u sjevernom Jadranu, s obzirom da se ponovno pojavilo nakon čak 20 godina. Članak High-frequency observations during Adriatic mucilage event reveal unique phytoplankton traits and diversity response, objavljen u časopisu Scientific Reports, Springer Nature, donosi rezultate istraživanja hrvatskih znanstvenika o pojavi agregata morske sluzi (engl. mucilage) iz 2024. godine.
Scientific ReportsizdavačaSpringer Nature, jedan od vodećih znanstvenih časopisa u svijetu, rangiran je kao treći najcitiraniji časopis u svijetu (što nadmašuje gotovo specijalizirane časopise iz područja istraživanja mora, oceana i voda). Samo 2024. godine, časopis je ostvario preko 834,000 citiranja. Scientific Reports privlači široku pažnju svojim člancima koji se tiču najbitnijh tema današnjice u području prirodnih znanosti, što ga čini prikladnim i za diseminaciju rezultata stručnjacima za oceanografiju, data science i AI zajednici znanstvenika, kao i kreatorima politika, donositeljima odluka i medijima.
Istraživanje, koje je proveo Centar za istraživanje mora Rovinj (CIM) Instituta Ruđer Bošković (IRB), koristilo je oceanografske plutače ODAS koje se nalaze oko 4 nautičkih milja od Rovinja i koje kontinuirano bilježe fizikalne i biološke parametre mora, te napredne protočno-citometrijske (engl. flow-cytometric) analize koje otkrivaju kako se mijenja sastav planktonskih zajednica. Precizno praćenje prostornog širenja i dinamike događaja, nadopunjeno je SeaCrasovim Coastal Intelligenceom, digitalnim sustavom satelitskog daljinskog očitavanja za detekciju i klasifikaciju. Sveučilište Algebra Bernays sudjelovalo je s validacijom protokola i modela obrade podataka. Ovaj robustni pristup poslužio je da se okarakteriziraju fizički, kemijski i biološki uvjeti tijekom pojave morske sluzi u sjevernom Jadranu 2024. godine.
Studija je otkrila da je ovaj fenomen složen biološki odgovor pokrenut specifičnim okolišnim stresorima u kojem dominiraju specijalizirana svojstva zajednica fitoplanktona. Nadalje, klasifikacija velikih putujućih fronti sluzi je otkrila iznimnu heterogenost te varijacije koncentracija sastava mora unutar samih plutajućih agregata morske sluzi, čak i na skali manjoj od 50 m. Prije ovog istraživanja, smatralo se da je čitavo prošireno područje mora sjevernog jadrana sličnog karaktera kada se dogodi ovakva abnormalna pojava.
Slika 1.Satelitska snimka sjevernog Jadrana koja prikazuje nakupine morske sluzi u rujnu 2024. Satelitska slika temelji se na Copernicus Sentinel-2 Level-1 podacima prikupljenim 2024. godine koje je ustupila Europska svemirska agencija (ESA). Slike srednje rezolucije Sentinel-2 obrađene vlastitim softverom Coastal Intelligence (SeaCras, Hrvatska) prikazuju koncentraciju klorofila-a te područja s visokom koncentracijom fitoplanktona.
Tko je sve bio dio istraživanja
Centar za istraživanje mora, dio Instituta Ruđer Bošković (Rovinj, Hrvatska)
SeaCras d.o.o. (Zagreb, Hrvatska)
Sveučilište Algebra Bernays
Ovi partneri, u obliku inovativnog javno-privatnog istraživanja, uhvatili su se u koštac s izazovom demistificiranja enormne pojave sluzi koja se dogodila u ljeto 2024. godine uz zapadnu obalu Istre. Šok, kako za lokalnu zajednicu, tako i za i brojne turiste i posjetitelje destinacije zbog otežavanja ribolova i loše percepcije čistoće mora usred turističke sezone. Znanstvenici su zato udružili snage i resurse, znanje i tehnologiju kako bi razumjeli ŠTO se dogodilo, ZAŠTO i GDJE to može imati najveći utjecaj. Nažalost, utjecaj je uglavnom negativan.
Kako je istraživanje provedeno?
Centar za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković koristio je niz in-situ oceanografskih i meteoroloških mjerenja pomoću svojih plutača ODAS I i II te uz protočnu citometriju visoke frekvencije. Ovi su se podaci sustavno prikupljali i obrađivali ovisno o metodi, od satne frekvencije do dnevne, s mjesečnim prosjecima, tijekom cijele 2024. godine.
SeaCras je nadopunio ove podatke s jedne točke koristeći svojsustavCoastal Intelligence, digitalnu platformu za detekciju i klasifikaciju svojstava morske površine i stupca mora putem satelitskog daljinskog očitavanja. Raspoređeno je nekoliko optičkih satelitskih senzora za karakterizaciju fizičkih, kemijskih i bioloških uvjeta tijekom pojave cvjetanja mora u sjevernom Jadranu 2024.
Osim izračunavanja srednjih koncentracija kolorofila na području čitavog sjevernog Jadrana korištenjem podataka konstelacije Sentinel-2 agencije ESA-e, obradom sustava Coastal Intelligence, korišteni su i podaci senzora instaliranih na oceanografskim plutačama ODAS I i II Centra za istraživanje mora. Uspostavljena je mreža ‘virtualnih’ stanica za očitanja koncentracija spektralno aktivnih vrsta, odnosno sastava stupca mora i svojstava morske površine na detaljnijoj prostornoj skali, i.e., u iznimno visokoj prostornoj rezoluciji.
Ovaj pristup omogućio je SeaCrasu i Centru za istraživanje mora da uklonepotencijalno lažno pozitivne rezultate koji se događaju za vrijeme migracije agregata morske sluzi, te da bolje okarakteriziraju prostornu heterogenost plutajućih agregata.
Slika 2.Prikaz fenomena “mare sporco” na zapadnoj obali Istre u lipnju 2024. (fotografija: Mihael Stojanović)
Što smo znali prije studije?
Sjeverni Jadran je plitko područje i najsjeverniji dio Sredozemnog mora. Pod izravnim je utjecajem jednog od najvećih dotoka slatke vode u Sredozemlje, rijeke Pad.
Meteorološke i hidrološke karakteristike rezultiraju relativno dugim periodima zadržavanja vodenih masa u Sjevernom Jadranu.
Kombinacija navedenih čimbenika čini ovo područje jednim od najproduktivnijih područja u Sredozemlju s izraženim zapadno-istočnim gradijentom. Područje je dobro poznato po visokim koncentracijama hranjivih tvari i ograničenju fosfata tijekom cijele godine.
Ovaj fenomen nazvan mare sporco (talijanski naziv za prljavo (šporko) more) prvi je put privukao znanstvenu pažnju 1872. godine u Tršćanskom zaljevu.
I koji su potencijalni uzroci da ovaj prirodni fenomen postane abnormalan? Jesu li za ovu pojavu krivi utjecaji koje je stvorio čovjek ili je ona potaknuta klimatskim promjenama?
Što smo otkrili o cvjetanju mora
1. Okolišni pokretači i razmjeri pojave
Klimatski okidači: formiranje cvjetanja algi bilo je izravno povezano s rastućim temperaturama mora i značajnim padom saliniteta uzrokovanim ispuštanjem slatke vode iz rijeke Pad.
Masivne proporcije:SeaCrasov sustavCoastal Intelligence otkrio je da su se na svom vrhuncu (lipanj 2024.), fronte sluzi “makro razmjera” po dužini protezale preko 20 kilometara. Dok su snimke srednje prostorne rezolucije omogućile procjenu velikih nakupina morske sluzi i predviđanje njihove migracije, one NISU mogle procijeniti, unutar utvrđenih granica pouzdanosti, zabilježene varijacije sastava vode na jednoj točki po satu, koje su pružili uronjeni senzori za praćenje u stvarnom vremenu na plutačama ODAS.
Analiza visoke prostorne i vremenske varijacije korištenjem optičkih senzora visoke rezolucije otkrila je ekstremnu prostornu heterogenost u malom razmjeru na morskoj površini, s jasno vidljivim nakupinama koje se mogu detektirati u razmjerima manjim od 20 metara. Posebno je važno da ove nakupine živog i mrtvog fitoplanktona te matrice ugljikohidrata, imaju optički otisak značajno drugačiji od mrlja ugljikovodika (npr. viši derivati nafte) za koje se zna da se pojavljuju u sjevernom Jadranu zbog antropogenih aktivnosti povezanih s fosilnim gorivima.
Naš virtualni protokol procjene, temeljen na usporedbama izračunatih koncentracija fitoplanktona uporabom kombinacije satelitskih podataka srednje, visoke i iznimno visoke prostorne rezolurcije, s in-situ mjerenjima sastava vode pomoću senzora na plutačama ODAS, prvi je put objasnio uočene varijacije u optičkim svojstvima zabilježene na ovim plutačama. Prostorna varijacija koncentracija klorofila a (Chl-a), te drugih parametara u stupcu mora ili ukupnog otopljenog ugljika (TOC)) u rasponu od 20 metara išla je u prilog hipotezi Centra za istraživanje mora: unutar samih nakupina postoji složena distribucija ‘živog’ i ‘mrtvog’ fitoplanktona unutar matrice ugljikohidrata (ugljikovodika).
Slika 3. Plutača Centra za istraživanje mora (CIM), ODAS II sa senzorima za detekciju sastava mora
2. Dinamika fitoplanktona i “jedinstvena svojstva”
Taksonomske promjene: studija je identificirala progresiju specifičnih taksona mikrofitoplanktona — Cerataulina pelagica, Cylindrotheca closterium, Thalassionema spp. i Gonyaulax fragilis — koji su dominirali različitim fazama pojave.
Morfološke promjene: za razliku od zdravog jesenskog cvjetanja za koje su karakteristični visoka raznolikost i kolonije koje tvore lance, cvjetanje mora povezano s morskom sluzi definirano je niskom raznolikošću i pomakom prema pojedinačnim, debljim i složenijim stanicama.
Povećanje biomase: biomasa i brojnost mikrofitoplanktona naglo su porasli kako se sluz približavala istočnoj obali Jadrana, što ukazuje na biološki ciklus koji se sam pojačava.
3. Fiziološke i kemijske anomalije
Smanjenje kisika: zabilježen je značajan pad kisika u površinskoj vodi na početku ovog fenomena. To postavlja ključna pitanja o ulozi mikrobne respiracije i potencijalu za lokaliziranu hipoksiju.
Otpuštanje organske tvari: akumulacija morske sluzi, odnosno polimera izlučenih šećera, vjerojatno je bila potaknuta i aktivnim lučenjem organske tvari iz cvjetajućih vrsta i razgradnjom mrtvih stanica.
Uloga cijanobakterija: iako su mikrofitoplanktoni (dijatomeje i dinoflagelati) bili primarni pokretači agregatnih faza, cijanobakterije su ostale konstantna, ali nepromjenjiva pozadinska prisutnost, što ukazuje da nisu bile katalizator pojave cvjetanja mora.
Slika 4.Nakupine morske sluzi u Jadranu tijekom ekstremnog cvjetanja mora 2024. godine
Digitalni blizanac kao ključni tehnološki napredak u detekciji cvjetanja mora
Integracija različitih vrsta senzora, in-situ uzorkovanja i satelitskih snimki otkrila je suptilne fenomene na mjestima istraživanja, kao i specifične obrasce diljem sjevernog Jadrana. Kombiniranjem ovih izvora podataka unutar digitalnog blizanca mora, istraživači su mogli simulirati uvjete u gotovo stvarnom vremenu, testirati različite scenarije i bolje razumjeti složenu dinamiku mora. Ovaj pristup značajno poboljšava sposobnost predviđanja promjena, podržavanja donošenja odluka i učinkovitijeg odgovora na rizike u okolišu.
Slika 5.Desno — satelitska snimka visoke prostorne rezolucije nad obalom grada Poreča. Lijeva snimka prikazuje migrirajuće nakupine sluzi. Podaci su obrađeni i vizualizirani pomoću softvera Coastal Intelligence, koji je razvila tvrtka SeaCras, Hrvatska.
Tko još može imati koristi od ovih saznanja?
Naši uvidi naglašavaju ključnu ulogu mikrofitoplanktona i pojedinačnih stanica u dinamici morske sluzi i utjecaj okolišnih čimbenika poput temperature, vjetra i dotoka slatke vode na strukturu i biomasu fitoplanktona u obalnim ekosustavima.
Unaprjeđenje znanja i kapaciteta znanstvene zajednice te razmjena stručnosti s industrijskim partnerima.
Turistička industrija — dugoročno rano upozoravanje i kratkoročno predviđanje tako abnormalnih događaja za diseminaciju i angažman javnosti.
Ribari u planiranju aktivnosti i odabiru odgovarajućih alata. Na primjer, mreže je gotovo nemoguće koristiti kada je pojava morske sluzi u svojoj intenzivnoj fazi, kada dolazi do pucanja mreža pod teretom te dodatnog onečišćenja akvatorija u obliku otpada.
Upravna tijela i agencije za zaštitu okoliša u procjeni utjecaja na okoliš i utjecaja na riblji fond za tu i nadolazeće godine.
Sljedeći “veliki korak” za partnere
Partnerstvo između Centra za istraživanje mora u Rovinju, koji je sastavnica Instituta Ruđer Bošković (IRB), i SeaCrasa nastavlja se u nekoliko smjerova gdje se kapaciteti obje strane mogu povećati u većoj sinergiji; npr. kroz razvoj raznih sustava ranog upozoravanja temeljenih na konceptu digitalnog blizanca mora, kartiranju morskog dna i primjenama u javnom zdravstvu za otkrivanje različitih polutanata koje štete obalnim područjima i moru u cjelini, kao što su mikroplastika, kontaminacija ispustima fekalnih voda i ostalo.
Na ovaj način, Hrvatska pokazuje snažne interne kapacitete u ovom području. Štoviše, pomiče granice i postavlja standarde dobre prakse za javno-privatna partnerstva.
O timu znanstvenika
SeaCras je hrvatska tvrtka specijalizirana za monitoring mora putem digitalnih tehnologija, koristeći satelite i umjetnu inteligenciju. SeaCrasov softver Coastal Intelligence pokriva detekciju i analizu niza morskih biokemijskih pokazatelja, morskih emisija, kao što su polutanti prema konvenciji MARPOL, kao i podvodne buke i GSG.
Tvrtku je 2024. međunarodno prepoznao Svjetski ekonomski forum kao jednu od top pet pomorskih tehnoloških tvrtki u svijetu, a 2025. godine je rangirana među top 10 najistaknutijih europskih svemirskih startupa od strane VC investitora, prema časopisu Sifted.
Isto tako u 2025. godini, SeaCras je uključen u Batch 6 Cassini Business Acceleratora za svemirski sektor Europske unije. Cassini Business Accelerator je elitni program Europske svemirske agencije i EUSPA-e, pod ingerencijom Glavne uprave za obranu i svemir (DG DEFIS) Europske komisije.
Slika 6.Od mora do ekrana: Istraživači Instituta Ruđer Bošković na terenu (lijevo); SeaCrasov tim analizira satelitske podatke ‘virtualnih stanica’ (desno).
Centar za istraživanje mora u Rovinju Instituta Ruđer Bošković (IRB), predvodi tim znanstvenika koji sudjeluje na globalnoj razini u najvažnijim projektima, kao što je Euro-Argo, dio globalne misije, i dosljedno donosi izvrsnost u istraživanja i razvoj operativne oceanografije u Jadranu.
Postignuće u vezi s abnormalnim cvjetanjem mora rezultat je snažnog zajedničkog napora kolega iz svih institucija koje su sudjelovale, i koji su kombinirali svoju stručnost, podatke i metodologije za osmišljavanje, implementaciju i isporuku ove studije prema najvišim znanstvenim i profesionalnim standardima. Kroz blisku suradnju i kontinuiranu razmjenu znanja, tim je osigurao da istraživanje odražava i znanstvenu izvrsnost i primjenjivost u stvarnom svijetu.
Izvor/Reference
Vlašiček, I., Pfannkuchen, D.M., Tanković, M.S., Špadina, M., Kopal R. Pfannkuchen, M. et al.High-frequency observations during Adriatic mucilage event reveal unique phytoplankton traits and diversity response. Sci Rep, Springer Nature (2025). https://doi.org/10.1038/s41598-025-31369-4
