Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) istaknula je hitnu potrebu za zaštitom livada morske cvjetnice u Sredozemlju od šteta koje nastaju priliom sidrenja! Dakle, kako najbolje pristupiti izazovima vezanima za očuvanje mora, što uključuje i zaštitu livada morske cvjetnice?
WWF-ovo izvješće temelji se na na satelitskim podacima iz Automatskog identifikacijskog sustava (AIS) za praćenje brodova. Ali kada govorimo o AIS-u, treba nekoliko stvari imati na umu.
AIS detektira samo brodove koji su duljinom iznad 24 metra i koji imaju uključen spomenuti sustav. A plovila iznad 24 m duljine ili više čine samo manji dio ukupne nautičarske flote. Većina nautičara koji se sidre su manja plovila, i to uglavnom jedrilice i katamarani.
Isto tako, mnogi brodovi iznad 24 metra namjerno ne pale AIS sustav (tzv. ‘dark vessels’) kako se ne bi otkrila njihova stvarna migracija te učinak na okoliš.
Za demonstraciju koliko je navedena studija pogriješila u procjeni stvarnog stanja, pripremili smo sliku naših analiza, na kojoj je prikazan odnos između sljedećih površina:
- Crvena boja – područja s Posidonia oceanica na otoku Korčuli koja su (djelomično) obuhvaćena navedenom studijom
- Zelena boja – površine na kojima rastu morske cvjetnice, a koje su svakodnevno izložene sidrenju desetaka plovila, najčešće duljine manje od 15 metara
Slika detekcije plovila temeljena na našoj analizi.
Gledajući samo teritorij Republike Hrvatske, jasno je da je stvarni broj sidrenja koji negativno utječu na morski okoliš – i time potkopavaju napore za očuvanje mora – neusporedivo veći od onoga prikazanog u studiji.
Namjerno smo kao referencu uzeli plovila duljine do 15 metara, a ne do 24 metra, jer bi u tom slučaju razlika bila još drastičnija i dodatno bi diskreditirala zaključke studije.
Dodatno, sidrenje na livadama Posidonia oceanica predstavlja samo jedan od ključnih parametara za procjenu ekološke ranjivosti i maksimalnog kapaciteta područja.
Evo još nekih pitanja za daljnju raspravu:
- O kakvim plovilima je riječ?
- Koliko je točno takvih plovila?
- U kojoj mjeri i kako utječu na morsko dno?
- U kojoj mjeri utječu na kvalitetu mora?
- Koliko je onečišćenje plastikom i podvodnom bukom?
- Gdje se nalaze ‘dark vessels’?
- Kako sve navedeno utječe na sigurnost plovidbe?
- Kakav je preferencijalan odabir destinacija stranih gostiju?
Postoji li ikakvo rješenje? Postoji i zove se Coastal Intelligence.
SeaCras pomoću Coastal Intelligence sustava, temeljenog na umjetnoj inteligenciji, dostavlja podatake o svim veličinama plovila. Uključujući i detekciju ‘dark vessels’ plovila, odnosno onih s ilegalnim pomorskim operacijama.
Na temelju naših analiza i ne čudi to što je Republika Hrvatska proširila mrežu zaštićenih morskih područja s dosadašnjih 12% na 32%, uz najavu donošenja nacionalnog plana obnove prirode.
Kao službeni član inicijativa EU Mission: Restore Our Ocean and Waters, UN Global Compact Network i UN 1000 Ocean Startups, pozdravljamo i podržavamo ovu odluku te se radujemo aktivnom doprinosu očuvanju morskih i obalnih područja.
Naš Coastal Intelligence sustav ne obuhvaća samo utjecaje na livade morskih cvjetnica, već i izbjeljivanje i mehanička oštećenja koralja, kao na i krčenje mangrova.
Samo uz aktivan i integrirani monitoring različitih pokazatelja stvarnog stanja te modeliranje budućih scenarija, moguće je pravovremeno prepoznati prijetnje vezane za obalne vode i očuvanje mora, spriječiti daljnju degradaciju okoliša i ublažiti posljedice ljudskog nemara.