U doba zelene tranzicije i digitalne transformacije i potrebe za bržim djelovanjem po pitanju klime, pomorski sektor je na prekretnici. Jesu li pametne i zelene luke dvije strane iste medalje ili pak oprečni koncepti? Kako pokazuju novi globalni trendovi, odgovor se krije u njihovu međusobnom nadopunjavanju.
Od pametnih prema održivim lukama
Pametne luke koriste digitalne tehnologije, automatizaciju i analitiku kako bi povećale učinkovitost, sigurnost i optimizirale logistiku.
Zelene luke se fokusiraju pak na ekološku održivost; primjerice smanjenje emisija ugljika, korištenje obnovljivih izvora energije i osiguravanje ekološki prihvatnog poslovanja.
Postavlja se pitanje iz teorije skupova: je li zelena luka podskup pametne luke?
Tradicionalno, ovi su se koncepti razvijali odvojeno. Pametne luke usmjeravale su se na optimizaciju, a zelene na očuvanje.
No današnji vodeći pomorski centri, od Rotterdama i Singapura do Hamburga, Los Angelesa, Miamija i Osake, pokazuju da se tehnologija i ekologija mogu međusobno nadopunjavati, a ne isključivati.
CEO SeaCrasa, Mario Špadina, održao je predavanje na ovu temu na Danima hrvatskih luka u Dubrovniku, 27.–28. ožujka 2025.
Konvergencija: spajanje podataka i dekarbonizacije
Konvergencija pametnih i zelenih temelja redefinira način na koji luke pristupaju poslovanju.
Digitalizacija omogućuje precizno upravljanje energijom, održavanje temeljeno na predviđanju i praćenje emisija ugljika. Automatizacija smanjuje vrijeme mirovanja i potrošnju goriva. Analitika podataka i digitalni blizanci nude uvid u stvarnom vremenu koji pomaže optimizirati kretanje brodova, rukovanje teretom i korištenje infrastrukture, i sve to hvatajući se u koštac sa smanjenjem ugljičnog otiska.
Digitalni blizanci su prije pet godina predstavljali novu granicu razvoja. Danas bi već trebali biti standard, ako ništa, barem zbog svoje uloge u smanjenju rizika kada govorimo o djelovanju luka. Ove virtualne replike lučkih sustava integriraju sve dostupne podatke — od IoT senzora do fizikalnih simulacija — i stvaraju jedinstven digitalni ekosustav.
Oponašajući stvarne uvjete, digitalni blizanci podupiru donošenje odluka, poboljšavaju upravljanje imovinom i usklađuju operativne performanse s ciljevima održivosti.
„Suvremeni trend predstavlja konvergenciju pametnih i zelenih principa, gdje tehnologija omogućuje održivo upravljanje lukama, stvarajući učinkovite i ekološki odgovorne pomorske hubove.“ (Izvor: Critical Success Factors for Green Port Transformation Using Digital Technology, JMSE, 2024)
‘Navigacija’ digitalnim morima: Kibernetička sigurnost kao temelj održivosti
No ova digitalno-zelena sinergija donosi i nove izazove. Što je luka povezanija, to je ranjivija na kibernetičke napade. Ransomware, ranjivost u opskrbnim lancima i geopolitički rizici predstavljaju stvarne prijetnje. I to s potencijalnim financijskim gubicima od stotina milijuna dolara.
Kako se pomorski sektor ubrzano digitalizira, kibernetička otpornost postaje dio ekološke odgovornosti. Zaštita digitalne infrastrukture znači očuvanje kontinuiteta poslovanja, a time i smanjenje ekoloških troškova prekida rada.
Put prema lukama budućnosti
Luka budućnosti neće biti definirana samo dizalicama i terminalima, već i tokovima podataka, pokazateljima razine ugljika i okvirima otpornosti.
AI, automatizacija i održivost više neće postojati odvojeno, već unutar integrirane strategije koja usklađuje ekonomsku učinkovitost, sigurnost i ekološku ravnotežu.
U tom smislu, pitanje „pametna ili zelena luka?“ postaje zastarjelo.
Jer budućnost pripada lukama koje su istodobno i pametne i održive.
Author: Mario Špadina, izvršni direktor SeaCrasa