Krajem studenoga 2025., katastrofalne poplave u Indoneziji pogodile su otok Sumatru. Ova elementarna nepogoda u obliku obilnih kiša povezanih s tropskim ciklonom Senyar, koje su se dogodile u vrhuncu monsunskog razdoblja, pokrenule su razorne bujične poplave i klizišta u pokrajinama Aceh, Sjeverna Sumatra i Zapadna Sumatra. Kako je razina vode naglo narasla, došlo je do toga da je velik broj ljudi ostao pogođen iznenadnim poplavama i urušavanjem terena, što je obilježilo jedan od najrazornijih vremenskih događaja koje je Indonezija doživjela u posljednje vrijeme.
Još je nekoliko drugih zemalja jugoistočne Azije, uključujući Šri Lanku i Tajland, također teško stradalo u olujama i poplavama povezanim s ciklonima Senyar i Ditwah.
Velik broj žrtava
Prema inicijalno prikupljenim izvješćima iz javno dostupnih izvora za praćenje katastrofa, poput onih od indonezijske državne agencije za upravljanje katastrofama (National Disaster Management Authority, BNPB), zaključno s 10. prosinca, život je izgubilo najmanje 977 ljudi, tisuće su ozlijeđene, a stotine se se i dalje vode kao nestale.
Poplave u Indoneziji dovele su do evakuacije više od 1.2 milijuna stanovnika, a milijuni ljudi izravno su pogođeni raširenim poplavama i klizištima.
Iako je neposredna opasnost prošla i razorne kiše su stale, čitava regija se suočava s razorenom infrastrukturom, domovima, usjevima i izvorima prihoda. Mnogi su ostali bez krova nad glavom i izgubili članove obitelji, a velik broj stanovnika je ozlijeđen, bolestan te bez pitke hrane i vode.
Poruka u ime SeaCrasa
U ime SeaCrasa izražavamo najdublju sućut svima pogođenima ovom tragedijom — obiteljima koje oplakuju svoje najmilije i cijelim zajednicama koje sada stoje pred teškim zadatkom obnove.
Svjesni smo razmjera patnje i poremećaja koje su ove poplave i klizišta uzrokovali. Kako bismo podržali napore u oporavku pogođenih područja, nudimo našu geoinformatičku analizu satelitskih snimki prije i poslije, koja uključuje promjene pokrova zemljišta i disperziju sedimenata u obližnjem moru. To stavljamo na raspolaganje svakoj organizaciji, nadležnom tijelu ili humanitarnom partneru uključenom u aktivnosti odgovora na katastrofu. Naši podaci mogu pomoći u sljedećem:
- mapiranju najteže pogođenih područja
- određivanju prioriteta za pravce dostave pomoći i raspodjelu resursa
- procjeni gubitaka na infrastrukturi i planiranju obnove
- dokumentiranju promjena u okolišu radi budućeg planiranja otpornosti
- u slučaju koordinacije pomoći, za planiranje obnove ili usmjeravanju humanitarnu podršku, javite nam se i surađivat ćemo s vama kako bi se ovi podaci iskoristili ondje gdje su najpotrebniji.
Snimke u punoj rezoluciji možete preuzeti OVDJE.
Slika 1. RGB satelitska snimka regije Aceh. a) Lijevo: prije poplave, 28. 5. 2025.; b) Desno: nakon poplave, 29. 11. 2025.
Izvori satelitskih snimki: © ESA / Copernicus Sentinel-2.
Možemo vidjeti što se dogodilo i na koji način se to vidi na satelitskim snimkama:
Slika 1. prikazuje regiju Aceh prije poplave (lijevo) — neobrađeni RGB satelitski prikaz od 28. svibnja 2025., koji pokazuje obalu i morski okoliš u uobičajenom stanju za suši sezonski period. Kao što se može vidjeti, kopnena vegetacija je umjereno gusta, a riječni (fluvijalni) nanosi materija umjereno utječu na okolno Andamansko more, smanjujući prozirnost nekoliko kilometara uz obalnu liniju.
Kontrast postaje posebno izražen na snimkama nakon događaja. Desno na Slici 1, snimljenoj 29. studenoga 2025., samo nekoliko dana nakon katastrofe, prikazuje isto područje nakon poplave, gdje vidljive promjene uz obalu ukazuju na razmjere nepogode. Klizišta su u potpunosti razorila krajolik, dovela do gotovo kompletne deforestacije, promijenila obalnu liniju i uzrokovala ogromne nanose materijala koji se dispergira u stupcu mora, na širem području morskog okoliša.
No kako klizišta izazvana poplavom utječu na Andamansko more?
Odgovor se može pronaći u SeaCrasovom izračunu parametara stanja mora Andamanskog mora, i to konkretno koncentracije suspendirane tvari u vodenom stupcu, tzv. deskriptor D7 – hidrografski uvjeti. SeaCras je koristio svoj softverski paket Coastal Intelligence kako bi izračunao vrijednosti suspendiranih sedimenata u moru na širem području akvatorija prije i nakon poplave. Rezultati su prikazani na Slici 2.
Slika 2. Obrađene satelitske snimke na kojima je morsko područje prikazano kao karta izračunate ukupne koncentracije suspendiranih sedimenata. a) Lijevo je prikazana obrađena satelitska snimka regije Aceh prije poplave, 28. 5. 2025.; b) Desno je prikazana RGB satelitska snimka regije Aceh nakon poplave, 29. 11. 2025.
Izvori satelitskih snimki: © ESA / Copernicus Sentinel-2.
Lijevo na Slici 2. vidimo izračunatu koncentraciju suspendirane tvari, odnosno sedimenta u okolnom moru, što odražava uobičajene uvjete potaknute redovitim riječnim nanosima tipičnim za sušnu sezonu na tom području, a što čini i generalni trend u jugoistočnoj Aziji.
Desno pak vidimo neuobičajeno visoke koncentracije raspršenih sedimenata kroz cijeli vodeni stupac obalnog mora. Te povišene vrijednosti izravna su posljedica naglog nastanka poplave, jasno pokazujući kako ekstremni događaji mogu u vrlo kratkom vremenu transformirati i kopnene i morske sustave.
Slika 3. Analiza mikrolokacija i usporedba datuma s ‘normalnim’ vrijednostima, koje proizlaze iz uobičajenih riječnih nanosa tijekom sušne sezone u jugoistočnoj Aziji (28. 5. 2025.), te b) ‘abnormalnim’ vrijednostima nastalim zbog naglog plavljenja, te klizišta (29. 11. 2025.).
Izvori satelitskih snimki: © ESA / Copernicus Sentinel-2.
Na Slici 3. usporedili smo vrijednosti koncentracija suspendiranih sedimenata za tri (3) različite lokacije prije i nakon poplava. Rezultati pokazuju izrazito rasprostiranje sedimenata na tisućama četvornih kilometara okolnog mora, pri čemu su vrijednosti porasle i do 50 puta u odnosu na normalne, čak i na udaljenosti do 10 km od obale. To upućuje na promjenu velikih razmjera u bioraznolikosti i staništima ne samo na kopnu, već i u moru.
Što se dogodilo…i zašto?
Dani iznimno obilnih kiša, znatno jačih od uobičajenih čak i za monsun, natopili su tlo i uzrokovali izlijevanje rijeka diljem Sumatre. Istodobno se rijedak ciklon formirao neuobičajeno blizu ekvatora, i donio još više oborina te opteretio prirodne vodotoke i sustave odvodnje koje je izgradio čovjek.
Dok se voda obrušavala niz padine, prodirala je kroz naselja, odnosila čitava sela i zatrpala zajednice blatom. Ceste su se urušile ili nestale pod vodom te ostavile mnoga područja potpuno odsječena. Preživjeli u izoliranim regijama danima su bili bez čiste vode, hrane i medicinske pomoći, dok su rizici od bolesti i gladi brzo rasli.
Pozadinski faktori
Stručnjaci ističu da je, iako je neposredni uzrok bilo ekstremno vrijeme, razmjere katastrofe dodatno pojačala ekološka ranjivost. To uključuje krčenje šuma, degradaciju tla i gubitak prirodne sposobnosti zadržavanja vode u uzvodnim područjima koja inače ublažavaju učinke poplava.
Jesu li poplave u Indoneziji povezane s klimatskim promjenama?
Klimatolozi upozoravaju da klimatske promjene čine ekstremne oborinske događaje intenzivnijima i učestalijima, a tropski ciklon Senyar jasan je primjer tog trenda. Senyar se formirao u Malajskom prolazu, području toliko blizu ekvatora da se cikloni ondje gotovo nikada ne razvijaju, što ovu oluju čini izrazito neuobičajenom.
Topliji oceani i toplija atmosfera, oba potaknuti klimatskim promjenama uzrokovanima ljudskim djelovanjem, omogućili su oluji da zadrži znatno više vlage, što je dovelo do rekordnih oborina i teških poplava u Indoneziji, Maleziji i Tajlandu.
Rane studije atribucije sugeriraju da su povišene temperature vjerojatno pojačale Senyarove oborine i razornu snagu. Čak i ako klimatske promjene ne povećaju uvijek broj oluja, topliji oceani i zrak zadržavaju više vlage, što znači da oluje donose jače kiše i više poplava nego prije. A to je obrazac koji se vidi kod Senyara i povezanih monsunskih ekstrema.
Što možemo očekivati u narednom periodu?
Oporavak će biti dug i složen proces. Indonezijska vlada procjenjuje da će za obnovu i pomoć na najteže pogođenim područjima biti potrebno više od 3 milijarde američkih dolara.
Kritične potrebe uključuju:
- pitku vodu, hranu i medicinsku podršku za raseljene obitelji
- ponovno uspostavljanje pristupa izoliranim zajednicama
- obnovu domova, mostova, škola i ključne infrastrukture
- kontinuiranu prevenciju bolesti i dostupnost zdravstvenih usluga
Pogađaju li posljedice klimatskih promjena sve jednako, ili su ranjive zajednice izloženije?
Klimatske promjene ne pogađaju sve ljude jednako. Siromašne i marginalizirane zajednice najteže su pogođene jer imaju manje resursa, slabiju infrastrukturu i veću ovisnost o prirodnim resursima poput lokalne zemlje za obrađivanje i vode za svakodnevni život. Mnogi također žive u područjima visokog rizika zato što su područja s manje rizičnim zemljištem preskupa ili nedostupna.
Kada se katastrofe dogode, nedostaju im sredstva za pripremu, oporavak ili lakšu prilagodbu na novonastale okolnosti. To produbljuje postojeće nejednakosti, gurajući ljude još dublje u siromaštvo jer su im uništeni izvori prihoda, hrane, domovi i vodoopskrba.
Međunarodna istraživanja pokazuju da su populacije s nižim prihodima nerazmjerno izloženije klimatskim opasnostima i imaju manju sposobnost suočavanja s gubicima ili obnove, dok bogatije zemlje i zajednice mogu ulagati u otporniju infrastrukturu, sustave ranog upozoravanja i oporavak.
Ipak, djeca podnose najteži teret, jer se njihova tijela još razvijaju, što ih čini ranjivijima na bolesti, pothranjenost i ozljede kada dođe do katastrofe. Poplave i oluje često prekidaju pristup čistoj vodi, zdravstvenoj skrbi i školovanju. Budući da ovise o odraslima za sigurnost i podršku, svaki poremećaj izlaže ih većem riziku, a posljedice ih mogu pratiti cijeloga života.
Ove poplave u Indoneziji nisu samo priča o razornom (ne)vremenu, već upozorenje na ono što zagrijavanje planeta može donijeti. Oporavak mora biti praćen kokretnim djelovanjem, kako bi se zaštitilo stanovništvo, ojačali ekosustavi i spriječilo da budući ekstremi postanu još smrtonosniji.