AI-satelitska analiza SeaCras sustava – onečišćenje mora mrljom naftnog derivata u području luke Hvar 24.04.2025.

AI-satelitska analiza SeaCras sustava – onečišćenje mora mrljom naftnog derivata u području luke Hvar 24.04.2025.

Sustavom SeaCras, koji koristi umjetnu inteligenciju (AI) i satelitske tehnologije, detektirana je mrlja naftnog derivata (goriva) na širem lučkom području luke Hvar, uključujući i dio pripadajućeg akvatorija.

Prema kriterijima iz Priloga I. MARPOL konvencije (Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja s brodova, IMO), utvrđeno onečišćenje odgovara kategoriji slučajnog izlijevanja ulja/goriva u priobalnom području. Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23) te Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), takav incident predstavlja narušavanje stanja okoliša i zahtijeva odgovarajuću procjenu i postupanje.

Napomena: Radi se isključivo o internoj studiji poduzeća SEA CRAS d.o.o., čije će rezultate objaviti znanstveni tim društva u formi znanstvenog rada. Cilj ove aktivnosti jest doprinos očuvanju okoliša i morskog ekosustava Republike Hrvatske, kao i jačanje pripravnosti na buduće incidente, koji su – s obzirom na prometnu opterećenost jadranskog akvatorija – izvjesni.

Korištenjem tehnologije tvrtke SeaCras, utvrđeno je da se radi o disperziji naftnog derivata u izrazito tankom filmu na površini mora. Površina detektirane mrlje izvan bazena luke Hvar iznosi približno 8 hektara (80 000 m2) te je prikazana na Slici 1.

Slika 1. Naftna mrlja prikazana na odgovara stanju mora 24.04.2025. u 12:05 sati po lokalnom vremenu te opisuje područje između otočića Gališnika i otoka Hvara.

Hrvatska još uvijek nema adekvatan monitoring za iznenadna onečišćenja teritorijalnog mora i unutarnjih voda

U kontekstu globalno poznatih slučajeva, važno je istaknuti da su ovako male površine mrlja gotovo nevidljive konvencionalnim metodama. Naime, CleanSeaNet program Europske komisije, koji se temelji na podacima satelita Sentinel-1 s radarskom (SAR) tehnologijom, ne može detektirati ovakve pojave iz nekoliko razloga:

  1. Prostorna rezolucija dostupnih podataka nije dostatna – rezultati su često nedovoljno precizni.
  2. Korištenje radarskih podataka iz satelita Sentinel-1 nije primjenjivo u zatvorenim priobalnim područjima s visokom razvedenošću, kao što je slučaj s akvatorijem oko luke Hvar.

SeaCras je primjenom svoje tehnologije, temeljene na analizi satelitskih snimaka iznimno visoke prostorne rezolucije i AI algoritmima, detektirao onečišćenje naftnim derivatima u iznimno tankom filmu i na relativno maloj površini u usporedbi s uobičajenim incidentima izljeva nafte.

Međutim, i ova detektirana pojava predstavlja ekološki incident s potencijalno dugoročnim posljedicama za morski okoliš akvatorija.

Znanstveni tim SeaCras-a nastavit će s detaljnom analizom ovog incidenta, te će predložiti mjere za mitigaciju i odgovor, s ciljem zaštite okoliša šireg područja zahvaćenog akvatorija.

Snimke u visokoj rezoluciji ekstremnog cvjetanja algi na zapadnoj obali Istre

Snimke u visokoj rezoluciji ekstremnog cvjetanja algi na zapadnoj obali Istre

Pojava cvjetanja algi — čitavo ljeto 2024. izvještaji plivača i lokalnih ribara o ‘sluzi’ duž sjeverne obale Jadrana bili su glavna tema u hrvatskim medijima — i turisti i lokalno stanovništvo su nezadovoljni te s razlogom iščekuju povratak mora u normalno stanje.

Snimke cvjetanja algi u Poreču 7.9.

SeaCras donosi seriju visokorezolucijskih snimaka područja Poreča, koje jasno prikazuju razmjere cvjetanja algi. Crvena boja označava ekstremne uvjete, žuta ukazuje na značajne probleme, dok plava predstavlja normalne uvjete u moru.

No, ‘mare sporco’, ili ekstremno cvjetanje algi, prisutno je već neko vrijeme. Za sve koji žele imati i znanstveni uvid u ovaj prirodni fenomen, evo članka iz časopisa Nature iz 1932. godine.

Snimke cvjetanja algi u Poreču 9.9.

Ono što je sada iz znanstvene perspektive važno je posvetiti više vremena i pažnje praćenju biokemijskih parametara mora na razini teritorijalnih voda i popuniti praznine u kontinuiranoj i pouzdanoj isporuci podataka prikladnih za rješavanje naglih vremenskih promjena i utjecaja čovjeka — time bi se lokalnoj zajednici i turistima koji posjećuju ova odredišta omogućili lako razumljivi podaci koji im mogu pomoći izbjeći područja gdje se pojavljuje cvjetanje algi.

Snimke cvjetanja algi u Poreču 10.9.

Samo kombinacijom podataka o velikom broju okolišnih i antropogenih faktora možemo predvidjeti buduće događaje poput ovog tijekom ljeta 2024. godine.