Uvršteni smo među top 10 spacetech startupova u Europi koje u 2025. vrijedi pratiti, prema izboru četiri renomirana europska VC fonda! Fondovi su prepoznali naš rad i viziju te SeaCras uvrstili među svoje favorite, a odabir su predstavili putem Sifteda, vodeće europske startup platforme koju podupire svjetski poznati Financial Times.
Ovo priznanje svrstava SeaCras među predvodnike europske spacetech inovacije, koji satelitsku tehnologiju koriste za rješavanje najhitnijih globalnih ekoloških izazova.
Naš Coastal Intelligence sustav donosi skalabilna i neinvazivna rješenja za klimatsku sigurnost, uključujući otkrivanje onečišćenja, monitoring plovnih putova te identifikaciju prijetnji ekosustavima za javne i CBRNE potrebe. Kombinacijom satelitskih snimaka i umjetne inteligencije omogućujemo učinkovit monitoring i zaštitu morskih i obalnih područja.
Time ‘decision makerima’ pružamo pravovremene i precizne uvide koji im omogućuju bržu reakciju na klimatske rizike i učinkovitiju zaštitu morske bioraznolikosti.
Sifted, s bazom od više od 630.000 startupovaa, prati najinovativnije projekte koji oblikuju europsku ekonomsku budućnost. Među njima, oko 500 tvrtki djeluje u brzo rastućem spacetech sektoru, a odabir SeaCrasa kao istaknutog igrača potvrđuje snagu i značaj naše misije.
Ovo priznanje odjeknulo je i na lokalnoj razini, privukavši pažnju brojnih hrvatskih medija i portala. Ponosni smo što predstavljamo regiju na europskoj inovacijskoj sceni i što iz Hrvatske razvijamo tehnologiju koja doprinosi globalnim ciljevima održivosti.
Naša rješenja nisu važna samo za očuvanje Mediterana, već imaju i globalnu vrijednost. Uvrštavanje među 10 najboljih po izboru vodećih VC fondova snažna je potvrda naše misije — jačanja otpornosti obalnih područja kroz podatke, znanost i inovacije.
Biti svrstan u top 10 spacetech startupova koje treba pratiti je velik uspjeh koji označava važan korak naprijed za SeaCras i potvrđuje našu poziciju jednog od ključnih aktera u budućnosti praćenja okoliša i zaštite obalnih područja.
Sustavom SeaCras, koji koristi umjetnu inteligenciju (AI) i satelitske tehnologije, detektirana je mrlja naftnog derivata (goriva) na širem lučkom području luke Hvar, uključujući i dio pripadajućeg akvatorija.
Prema kriterijima iz Priloga I. MARPOL konvencije (Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja s brodova, IMO), utvrđeno onečišćenje odgovara kategoriji slučajnog izlijevanja ulja/goriva u priobalnom području. Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23) te Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), takav incident predstavlja narušavanje stanja okoliša i zahtijeva odgovarajuću procjenu i postupanje.
Napomena: Radi se isključivo o internoj studiji poduzeća SEA CRAS d.o.o., čije će rezultate objaviti znanstveni tim društva u formi znanstvenog rada. Cilj ove aktivnosti jest doprinos očuvanju okoliša i morskog ekosustava Republike Hrvatske, kao i jačanje pripravnosti na buduće incidente, koji su – s obzirom na prometnu opterećenost jadranskog akvatorija – izvjesni.
Korištenjem tehnologije tvrtke SeaCras, utvrđeno je da se radi o disperziji naftnog derivata u izrazito tankom filmu na površini mora. Površina detektirane mrlje izvan bazena luke Hvar iznosi približno 8 hektara (80 000 m2) te je prikazana na Slici 1.
Slika 1. Naftna mrlja prikazana naodgovara stanju mora 24.04.2025. u 12:05 sati po lokalnom vremenu te opisuje područje između otočića Gališnika i otoka Hvara.
Hrvatska još uvijek nema adekvatan monitoring za iznenadna onečišćenja teritorijalnog mora i unutarnjih voda
U kontekstu globalno poznatih slučajeva, važno je istaknuti da su ovako male površine mrlja gotovo nevidljive konvencionalnim metodama. Naime, CleanSeaNet program Europske komisije, koji se temelji na podacima satelita Sentinel-1 s radarskom (SAR) tehnologijom, ne može detektirati ovakve pojave iz nekoliko razloga:
Prostorna rezolucija dostupnih podataka nije dostatna – rezultati su često nedovoljno precizni.
Korištenje radarskih podataka iz satelita Sentinel-1 nije primjenjivo u zatvorenim priobalnim područjima s visokom razvedenošću, kao što je slučaj s akvatorijem oko luke Hvar.
Međutim, i ova detektirana pojava predstavlja ekološki incident s potencijalno dugoročnim posljedicama za morski okoliš akvatorija.
Znanstveni tim SeaCras-a nastavit će s detaljnom analizom ovog incidenta, te će predložiti mjere za mitigaciju i odgovor, s ciljem zaštite okoliša šireg područja zahvaćenog akvatorija.
SeaCras je odnedavno jedan od partnera u konzorciju koji provodi Pollution Reduction and Early-warning for Vulnerable Ecosystems in Adriatic-Ionian Territories — PREVENT projekt, financiran iz programa IPA ADRION 419 Europske komisije!
Ovaj projekt, pod vodstvom sveučilišta Politecnico di Bari, bavi se zajedničkim izazovom onečišćenja mora u jadransko-jonskoj regiji. Taj je izazov dodatno pojačan klimatskim promjenama te predstavlja ozbiljnu prijetnju ekosustavima, zajednicama i gospodarstvima diljem regije.
Cilj PREVENT projekta je razvoj inovativnih alata i metoda za rano otkrivanje, sprječavanje i upravljanje morskim otpadom, uz uspostavu čvrste mreže dionika:
Pilot Action: Early Detection System for Marine Pollution
Pilot Action: Marine Litter Forecasting Model
Joint Solution: Sustainable Methodology for Reusing Plastics from Marine Litter
Joint Solution: Transnational Marine Litter Management System (JTMLMS)
Pilot Action: Developing an efficient, eco-friendly method for reusing plastic waste
Joint Marine Litter Prevention and Management Strategy (JMLPMS)
Climate Resilient Adriatic-Ionian Action Plan (CRAIAP)
A ono što čini PREVENT projekt posebnim jest sveobuhvatan i integriran pristup upravljanju morskim otpadom, detekciji plastike i prevenciji onečišćenja. On kombinira inovativne tehnologije, kao što su sustavi za rano otkrivanje i forecasting modeli, s platformama za razmjenu znanja, preporukama za javne politike te capacity-building aktivnostima.
Integracijom znanstvenih istraživanja, suradnje s lokalnim zajednicama i razvoja politika, PREVENT projekt nastoji ostaviti dugoročni učinak na morski ekosustav regije, povećati njegovu otpornost na klimatske promjene i pridonijeti održivom razvoju jadransko-jonskog područja.
Ovaj projekt, financiran od strane Europske komisije s ukupnim proračunom od 1.588.033 €, uključuje i budžet SeaCrasa u iznosu od 136.750 €.
Zahvaljujući tome, a u sklopu PREVENT projekta, SeaCras će primijeniti svoje tehnologije na širem području hrvatskih otoka Mljeta i Korčule, kao i u Bokokotorskom zaljevu u Crnoj Gori.
Izuzetno smo ponosni što je SeaCras istaknut u najnovijem izdanju Cruising Journala, jednog od najčitanijih časopisa o cruising industriji na svijetu, s člankom Protecting the Seas for a More Sustainable Future, te što je Coastal Intelligence, naše rješenje temeljeno na umjetnoj inteligenciji prepoznato kao model za učinkovito očuvanje morskog okoliša!
Onečišćenje mora globalni je problem s ogromnim ekonomskim, ekološkim i društvenim posljedicama. Nedostatak sustava ranog upozoravanja i neprovođenje nadzora nad onečišćenjem dovode do gubitaka od preko 20 milijardi eura samo na teritoriju EU-a. Također, 79% morskog dna uz obalne vode smatra se ugroženima, što uzrokuje velike gubitke u biološkoj raznolikosti.
Učinak cruising industrije na morski okoliš mnogih destinacija i gradova tek treba prvi put biti procijenjen kako bi se moglo preventivno djelovati i optimizirati operacije s ciljem dugoročno održivog načina poslovanja.
Naš proizvod, Coastal Intelligence, rješava ključne izazove s kojima se suočavaju dionici u plavoj ekonomiji, poglavito u kruzing industriji i turizmu:
pristupačno i ekološki održivo praćenje velikih morskih područja
usklađenost operacija i poslovanja kompanija s ESG standardima (prema GRI i ESRS smjernicama)
prevencija onečišćenja i sprječavanje greenwashinga putem transparentnog izvještavanja o ljudskom utjecaju na morski okoliš
Analiza satelitskih snimaka visoke prostorne rezolucije koju provodi SeaCras igra ključnu ulogu za očuvanje zaštite morskog okoliša unutar cruising industrije. Pružanjem podataka i analiza omogućujemo kruzerskim kompanijama i lukama da pomno prate ekosustave, spriječe negativan utjecaj na okoliš i usklade se s međunarodnim standardima održivosti — što je također istaknuto u najnovijem online članku Cruising Journala, gdje je SeaCras istaknut kao jedan od globalnih inovatora u području plave ekonomije.
Mjerenje učinka cruising industrije na morski okoliš iznimno je važno s aspekta destinacijskog menadžmenta turizma u priobalju, jer u lancu vrijednosti i opskrbe sudjeluju brojni dionici koji pokreću ekonomiju, posebno u manje razvijenim regijama.
Zaštita mora, oceana i zajednica u priobalju nije samo naš cilj – ona je u samoj srži svega što radimo.
Želite saznati kako vam možemo pomoći u postizanju sustainability ciljeva? Kontaktirajte nas i zajedno istražimo mogućnosti oblikovanja budućnosti cruising industrije.
Čast nam je što smo imali priliku predstaviti svoj rad na radionici EMODnet Marine Data for the Coastal Tourism Sector (26.-27. rujna), koju su zajedno organizirali Europska komisija, Glavna uprava za pomorstvo i ribarstvo (DG MARE) i Europska mreža za promatranje i podatke o moru (EMODnet).
Vođen znanstvenim pristupom, Mario se usredotočio na konstruktivni osvrt, prvenstveno prema našem industrijskom sektoru i akademskoj zajednici, a pojasnio je i kako se integrirani biokemijski i fizički podaci o moru, zajedno s podacima o nadzoru i antropogenim aktivnostima, koriste za pružanje procjena okolišnih pritisaka na obalna i udaljena područja. Prikazali smo primjere nekih zaštićenih morskih područja, prirodne parkove, lokacije iz mreže Natura 2000, kao i urbanizirane obale na otocima.
Ono što svakako ima jedno od najvećih utjecaja na morski okoliš hrvatske obale su nautički turizam i prenapučenost obale tijekom turističke sezone, što dodatno povećava pritisak na ispuštanje otpadnih voda koje zagađuju morski okoliš.
Velika zahvala organizatorima i ostalim izlagačima — radionica je bila izuzetno uspješna i ključna za povezane ciljeve očuvanja morskog okoliša i boljeg upravljanja obalnim turizmom.
