Sustavom SeaCras, koji koristi umjetnu inteligenciju (AI) i satelitske tehnologije, detektirana je mrlja naftnog derivata (goriva) na širem lučkom području luke Hvar, uključujući i dio pripadajućeg akvatorija.
Prema kriterijima iz Priloga I. MARPOL konvencije (Međunarodne konvencije o sprječavanju onečišćenja s brodova, IMO), utvrđeno onečišćenje odgovara kategoriji slučajnog izlijevanja ulja/goriva u priobalnom području. Sukladno Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 83/23) te Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18), takav incident predstavlja narušavanje stanja okoliša i zahtijeva odgovarajuću procjenu i postupanje.
Napomena: Radi se isključivo o internoj studiji poduzeća SEA CRAS d.o.o., čije će rezultate objaviti znanstveni tim društva u formi znanstvenog rada. Cilj ove aktivnosti jest doprinos očuvanju okoliša i morskog ekosustava Republike Hrvatske, kao i jačanje pripravnosti na buduće incidente, koji su – s obzirom na prometnu opterećenost jadranskog akvatorija – izvjesni.
Korištenjem tehnologije tvrtke SeaCras, utvrđeno je da se radi o disperziji naftnog derivata u izrazito tankom filmu na površini mora. Površina detektirane mrlje izvan bazena luke Hvar iznosi približno 8 hektara (80 000 m2) te je prikazana na Slici 1.
Slika 1. Naftna mrlja prikazana naodgovara stanju mora 24.04.2025. u 12:05 sati po lokalnom vremenu te opisuje područje između otočića Gališnika i otoka Hvara.
Hrvatska još uvijek nema adekvatan monitoring za iznenadna onečišćenja teritorijalnog mora i unutarnjih voda
U kontekstu globalno poznatih slučajeva, važno je istaknuti da su ovako male površine mrlja gotovo nevidljive konvencionalnim metodama. Naime, CleanSeaNet program Europske komisije, koji se temelji na podacima satelita Sentinel-1 s radarskom (SAR) tehnologijom, ne može detektirati ovakve pojave iz nekoliko razloga:
Prostorna rezolucija dostupnih podataka nije dostatna – rezultati su često nedovoljno precizni.
Korištenje radarskih podataka iz satelita Sentinel-1 nije primjenjivo u zatvorenim priobalnim područjima s visokom razvedenošću, kao što je slučaj s akvatorijem oko luke Hvar.
Međutim, i ova detektirana pojava predstavlja ekološki incident s potencijalno dugoročnim posljedicama za morski okoliš akvatorija.
Znanstveni tim SeaCras-a nastavit će s detaljnom analizom ovog incidenta, te će predložiti mjere za mitigaciju i odgovor, s ciljem zaštite okoliša šireg područja zahvaćenog akvatorija.
Sve više se govori o očuvanju okoliša, a svijest o važnosti zaštite prirodnih resursa i upozorenjima na sve prisutnije onečišćenje mora, tla i zraka, kao i na devastaciju okoliša, postaje sve raširenija tema u javnosti.
Ovakve inicijative, rasprave i edukacije iznimno su važne jer nas podsjećaju da kao društvo imamo odgovornost prema budućim generacijama. A upravo kroz zajedničke napore, rad na inovacijama i održive prakse možemo stvoriti temelje za zdraviji i čišći okoliš.
1) Međutim, možemo li procijeniti razmjere tog utjecaja? 2) Možemo li kvantitativno potkrijepiti pojam “ekocid”? 3) Štoviše, je li devastacija lokalizirana ili je utjecaj znatno širi?
Čak i iz Google Mapsa je jasno vidljivo da je plićina u neposrednoj blizini obale prekrivena finim sedimentima iz kamenoloma, no iza toga se krije mnogo detalja koje “oko” ne može vidjeti.
Proveli smo studiju, temeljenu na našoj AI obradi satelitskih podataka visoke prostorne rezolucije, o utjecaju kamenoloma na onečišćenje mora te neke od rezultata prikazali na slikama 1) i 2).
Slika 1) Satelitska snimka područja Pučišće na Braču (lijevo) i tematska karta kvantitativne izmjerene koncentracije suspendiranih tvari u stupcu mora korištenjem AI algoritama SeaCrasa, na datum 08.11.2024 (desno).
Slika 1) prikazuje relativno mirno vrijeme, bez vjetra, dok je na slici 2) prikazan slučaj značajne bure na širem području akvatorija.
Slika 2) Satelitska snimka područja Pučišće na Braču (lijevo) i tematska karta kvantitativne izmjerene koncentracije suspendiranih tvari u stupcu mora korištenjem AI algoritama SeaCrasa, na datum 15.11.2024 (desno).
I tu dolazimo do evidencije pravog problema. Na slici 2) prikazani su rezultati naše AI obrade podataka, a koji kvantitativno pokazuju iznimno povećanje koncentracije suspendiranih tvari u stupcu mora. Izmjerena koncentracija suspendirane tvari u stupcu mora u sredini zaljeva na slici 2) je 5 puta veća nego koncentracija izmjerena na slici 1), koja prikazuje datum bez vjetra. Štoviše, uz južnu obalu povećanje je i preko 10 puta.
Isto tako, može se kvantificirati zona utjecaja koja obuhvaća čitav zaljev te je znatno veća od onoga što i sami žitelji mjesta vide!
Razlog ovom problemu, koji se vjerojatno periodično ponavlja, jest bura koja raznosi materijal s kamenoloma, smještenog na sjeveroistočnoj strani otoka. Bura raznosi materijal po širem području, a dobar dio završava u moru i cijeli zaljev prekriva značajnim nanosima.
Ovo onečišćenje mora je prirodni fenomen koji se dodatno pojačava utjecajem urbanizacije, koja često rezultira većim količinama neadekvatno zaštićenog građevinskog i industrijskog otpada, čime se narušavaju kakvoća mora i prirodna ravnoteža morskog ekosustava. Naša rješenja za detekciju i praćenje zamućenja mora omogućujuprecizno praćenje utjecaja ovakvih događaja putem napredne satelitske tehnologije i analize podataka. Jedino tako mogu se pružiti pravovremene informacije ključne za donošenje mjera očuvanja okoliša i održivog upravljanja obalnim područjima.
Kumulativno, kroz godine, učinak je devastirajući za morski okoliš, jer se nanosima zatrpava dno, te dolazi do degradacije staništa. Naravno, fizikalno-kemijski pokazatelji kvalitete mora je periodički ukazuju na loše stanje, iako mikrobiološko stanje nije pod ovim utjecajem.
Korištenjem naše tehnologije, odgovorili smo na sva gore navedena pitanja i možemo zaključiti da je u pitanju jedna vrsta sporog ekocida. Međutim, isto tako treba razumjeti da su okolišne studije i studije utjecaja tradicionalno rađene na udžbeničkom znanju, koje iako primjenjivo, ne mogu predvidjeti neočekivane situacije, pogotovo u kontekstu klimatskih promjena.
Adekvatno suočavanje s devastacijom morskog okoliša, promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem, klimatskim promjenama, zagađenjem i degradacijom biosfere na širem području zahtijeva sveobuhvatan i strateški pristup. Ključni elementi takvog pristupa uključuju kontinuirani nadzor, analizu trendova i predikciju budućih scenarija, a sve to temelji se na primjeni naprednih tehnologija poput digitalnih blizanaca okoliša. Ovi alati omogućuju precizno praćenje, usporedbu i modeliranje budućih utjecaja, čime stvaraju osnovu za donošenje održivih i učinkovitih odluka.
