Ogromni razmjeri onečišćenja rijeke Drine vidljivi iz svemira
“Otok smeća” ponovno se gomila na području bosanske Drine. Gotovo svake zime rijeka Drina razvija alarmantnu, plutajuću nakupinu plastičnog i miješanog komunalnog otpada koji ostaje zarobljen u blizini hidroenergetske infrastrukture, ponajprije na branama na području Višegrada u istočnoj Bosni i Hercegovini.
Rijeka Drina smještena je u balkanskoj regiji jugoistočne Europe, a teče duž većeg dijela granice između Bosne i Hercegovine i Srbije prije nego što nastavlja prema sjeveru da bi se na kraju ulila u rijeku Dunav.
Ono što ovaj fenomen čini posebno zabrinjavajućim jest sam razmjer onečišćenja. Tijekom razdoblja najveće akumulacije, veličina otpada postaje dovoljno velika da je mogu detektirati čak i sateliti srednje prostorne rezolucije poput Sentinela-2..
A ovo nije izolirani incident. Ova pojava se ponavlja godinama s već dokumentiranim velikim nakupinama 2020., 2023. i 2024. godine te ponovno tijekom nedavnih zimskih sezona s izraženim visokim vodostajem.
Zašto se ovo redovito događa?
Temeljni uzroci su dosljedni u svim izvješćima i terenskim zapisima:
- Loše upravljanje otpadom uzvodno: ilegalna odlagališta i loše regulirani deponiji nalaze se blizu riječnih obala i pritoka diljem šireg sliva Drine na Balkanu (što uključuje dijelove Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore).
- Sezonalna hidrologija: tijekom obilnih kiša i topljenja snijega otpad se mobilizira i dospijeva u riječnu mrežu. Zbog toga zimske oluje, nabujale rijeke i topljenje snijega povećavaju vjerojatnost pojave “pulsa akumulacije“.
- „Efekt sabijanja” od strane hidroelektrana: uzvodno područje utjecaja akumulacije stvara hidrauličko usko grlo te omogućuje plutajućem materijalu da formira površinom velike i guste površinske nakupine otpada.
Međutim, ne potječe sav otpad samo iz Drine. Posebno je važan čimbenik rijeka Lim, pritoka koja donosi značajne količine otpada u sustav rijeke te dovodi do velikog onečišćenja rijeke Drine. Sliv je hidrologijski povezan, pa se poremećaji uzvodno prenose nizvodno.
Ishod? Pokretni tok onečišćene rijeke prelazi u stacionarno plutajuće odlagalište otpada.
Što satelitske snimke otkrivaju i zašto su itekako potrebne?
Koristeći se multi- i hiperspektralnim satelitskim podacima, plutajući otpad postaje detektabilan zbog:
- visoke vrijednosti reflektancije u više spektralnih kanala (eng. bands).
- detekcija promjena površine vodnog tijela u usporedbi s slučajem kad nema onečišćenja smećem
- trajnog prostornog grupiranja u zonama hidrauličke konvergencije
- promjena volumena plastike
- promjena tijekom vremena
Analiza vremenskih serija može pokazati brzi rast nakon što dođe do visokog protoka, kvazistacionarnu postojanost nakon akumulacije na brani i postupno smanjenje nakon mehaničkog uklanjanja ili ispumpavanja.
Ovo pokazuje kako korištenje satelitskih snimaka može pomoći u predviđanju, planiranju i reakciji kako bi se spriječilo ovo nakupljanje.
Satelitske snimke omogućuju objektivno praćenje:
- površinskog opsega (procjena područja)
- volumena i procjene mase otoka smeća
- trajanja akumulacije otpada
- stope rasta nakon olujnih događaja
- učinkovitosti čišćenja tijekom vremena
Ali zašto ova akumulacija predstavlja problem?
Posljedice onečišćenja rijeke Drine idu dalje od samo vizualnog onečišćenja. Veliko nakupljanje otpada utječe na vodene ekosustave jer mijenja prodiranje površinskog svjetla i izmjenu kisika te potencijalno narušava staništa i hranidbene mreže.
Naravno, ovo izaziva zabrinutost za sigurnost pitke vode nizvodno, osobito tamo gdje neobrađeni ili djelomično obrađeni otpad ulazi u riječni sustav. Ekonomske implikacije jednako su značajne, utječući na turizam, reputaciju same regije, pa čak i na rad hidroelektrana kada otpad ometa infrastrukturu.
Postoje i šira razmatranja javnog zdravstva povezana sa zagađenom vodom i otpadom kojim se ne upravlja uspješno. I ono još važnije, ova kriza koja se periodički ponavlja naglašava potrebu za upravljanjem na razini sliva umjesto reaktivnih, specifičnih napora čišćenja na licu mjesta.
Možemo li promijeniti budućnost nabolje?
Satelitsko praćenje i druge vrste tehnologije daljinskog očitavanja ne mogu i nikada neće zamijeniti djelovanje zajednice, ali pružaju transparentan i ponovljivost dokaza koji raspravu prebacuje s anegdotalnog izvještavanja na procjenu mjerljivog utjecaja. Budući da rijeke često protječu kroz nekoliko zemalja, praćenje prekograničnih utjecaja, i uzvodno i nizvodno, postaje ključno za spremnost i informiranje susjednih zemalja. Ako se nakupljanje otpada može vidjeti iz svemira, može se kvantificirati. A ako se može kvantificirati, njime se može i upravljati.
Isto tako, prikupljeni rezultati trebaju biti početna točka za razvoj transnacionalnih zajedničkih strategija i protokola koji imaju neposredan utjecaj na smanjenje onečišćenja plastikom i zaštitu vodenih ekosustava kroz suradnju i prekogranično djelovanje.
No ovi sustavi su potrebni i za praćenje stanja mora i oceana. Jedan od projekata s ciljem očuvanja upravo njih je i inicijativa PREVENT koji ima ambiciozne, ali ostvarive ciljeve koji su usklađeni s EU i globalnim trendovima:
- Zajedničko rješenje: Transnacionalni sustav za upravljanje morskim otpadom (JTMLMS)
- Zajednička strategija za sprječavanje i upravljanje morskim otpadom (JMLPMS)
- Akcijski plan za jadransko-jonsko područje otporno na klimatske promjene (CRAIAP)
Kako bi se dodatno naglasila važnost onečišćenja rijeke Drine i ove teme općenito, Misija EU: Restore our Ocean & Waters te Global Plastic Action Partnerships također ulažu velike napore u ovom području.
