Adriatic Mariculture 2026. održan je 20. ožujka 2026. u Stonu, u sklopu Dana malostonske kamenice.
Znanstveno-stručni skup okupio je vodeće istraživače, stručnjake, predstavnike institucija i proizvođače iz Hrvatske i drugih jadranskih zemalja.
U fokusu skupa bila je budućnost jadranske marikulture, s posebnim naglaskom na očuvanje europske plosnate kamenice (Ostrea edulis) kao autohtone vrste i jednog od najprepoznatljivijih simbola Malostonskog zaljeva.
Mario je predstavio studiju Multisensor Satellite Analysis and In Situ Measurements for Assessing the Spatial Heterogeneity of Phytoplankton Blooms in the Northern Adriatic. Istraživanje je naglasilo važnost povezivanja više izvora satelitskih podataka, od srednje i visoke do vrlo visoke prostorne i vremenske rezolucije, s terenskim mjerenjima poput oceanografskih plutača i drugih in situ uređaja.
Takav integrirani pristup omogućuje jasnije razumijevanje dinamike morskog okoliša, osobito tijekom neuobičajenih okolišnih događaja. Za proizvođače u marikulturi to znači bolji uvid u uvjete koji izravno utječu na proizvodnju, zdravstveno stanje uzgajanih organizama, sigurnost hrane i dugoročno operativno planiranje.
Studija je provedena u suradnji s Centrom za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, čime se dodatno potvrđuje važnost povezivanja znanstvenih istraživanja, napredne tehnologije i konkretnih potreba sektora.
Od monitoringa do ranog upozoravanja: zašto je napredna analiza podataka važna za marikulturu
Zaključci skupa ukazali su na nekoliko ključnih izazova s kojima se sektor suočava: klimatske promjene, okolišne stresore, rizike od bolesti, predatore, infrastrukturna ograničenja, tržišne uvjete i administrativne prepreke.
Sudionici su također istaknuli potrebu za snažnijom biosigurnošću, strožom kontrolom uvoza živih organizama, sanitarnim mjerama, veterinarskim nadzorom te sustavima ranog upozoravanja na bolesti i okolišne rizike. Unošenje stranih vrsta, osobito u osjetljivim zaštićenim područjima poput Malostonskog zaljeva, prepoznato je kao visokorizičan scenarij koji zahtijeva pažljivo upravljanje, a ne eksperimentiranje.
Upravo tu integracija svemirskih i morskih podataka može donijeti konkretnu vrijednost.
Povezivanjem satelitskog praćenja s in situ mjerenjima, dionici u marikulturi mogu prijeći s fragmentiranog promatranja na sustavnije donošenje odluka utemeljeno na podacima. Umjesto reakcije tek nakon što šteta postane vidljiva, proizvođači i nadležna tijela mogu ranije prepoznati promjene u morskom okolišu, razvoj cvjetanja fitoplanktona, uočiti onečišćenja i druge okolišne pokazatelje koji mogu utjecati na uzgoj školjkaša i riba.
Za SeaCras poruka je jasna. Budućnost jadranske marikulture ovisi o snažnijoj suradnji znanosti, proizvođača i javnih institucija, ali i o kvalitetnijem uvidu u stanje samog morskog okoliša.
Malostonski zaljev ostaje jedinstven i osjetljiv ekosustav u kojem se susreću tradicija, priroda i gospodarska aktivnost. Očuvanje te ravnoteže zahtijeva moderne alate, odgovorno upravljanje i pravodobne informacije.
Kroz satelitske podatke, analizu potpomognutu umjetnom inteligencijom i potvrdu podataka mjerenjima na terenu, SeaCras nastavlja podržavati otporniju, informiraniju i održiviju budućnost marikulture na Jadranu.