Nautički turizam i rekreativna plovidba oduvijek su bili sinonim za luksuz i prestiž. Isplovljavate iz luke ili marine i čini se da ograničenja ne postoje… Ili pak postoje? U stvarnosti, nekoliko je pravila kojih se skiperi i vlasnici plovila moraju pridržavati, bilo gdje u svijetu:
- Dostupnost mjesta za sidrenje ili vezova, osobito na udaljenim otocima
- Zaštita okoliša (MARPOL)
- Izbjegavanje sudara i sigurnost plovidbe (COLREGs)
I dok se pravila navigacije i izbjegavanja sudara uglavnom poštuju, dostupnost sidrišnih mjesta ili vezova, nedostatak sustavno razvijene pomorske analitike te općenita zaštita okoliša, nažalost, često se zanemaruju.
1) Dostupnost mjesta za sidrenje ili vezova, osobito na udaljenim otocima
- Zaštita bentosa: Propisi često zabranjuju sidrenje u područjima osjetljive morske vegetacije (poput Posidonie oceanice u Sredozemlju). Spuštanje teškog sidra i lanca može „preorati“ morsko dno i uništiti staništa koja imaju ključnu ulogu u skladištenju ugljika.
- Određene zone za sidrenje i vezivanje: Kako bi se spriječila ekološka šteta, mnoge obalne države zahtijevaju korištenje trajnih, ekološki prihvatljivih bova umjesto spuštanja vlastitih sidara.
- Odgovornost skipera: Skiper je zakonski odgovoran osigurati da sidro drži plovilo. Ako se sidro krene pomicati i dođe do sudara s drugim plovilom, odgovornost za štetu u pravilu snosi zapovjednik koji nije pravilno nadzirao sidrenje ili nije koristio odgovarajući omjer duljine lanca i dubine (eng. scope).
WWF Mediterranean studija objavila je podatke koji upućuju na to da se 179.000 plovila usidrilo na livadama morske trave (posidonije) tijekom 2024. godine, od čega je 45% bilo dulje od 24 metra. Studija, temeljena isključivo na podacima Automatskog identifikacijskog sustava (AIS), upozorava na golem utjecaj na zaštićena područja obrasla morskom travom Posidonia oceanica.
Mjerenje utjecaja na okoliš
S druge strane, tvrtka SeaCras je 2023. godine, kao ugovorni partner ekoloških agencija, identificirala više od 150.000 plovila koja su ilegalno sidrila na livadama Posidonie oceanice na relativno malom dijelu jadranske obale. U 2025. taj je broj porastao za približno 12%. Istraživanje je obuhvatilo lokacije u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji te područja Natura 2000 u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Analiza je pokazala da je većina plovila bila kraća od 16 metara, zbog čega nisu vidljiva putem AIS sustava.
Procjene temeljene na faktorima skaliranja upućuju na više od 400.000 godišnjih ilegalnih sidrenja duž hrvatske obale, što uključuje sidrenje na zaštićenim područjima ili korištenje netaknute prirode umjesto namjenske infrastrukture. Rizik za bentoske vrste i staništa je itekako stvaran, a mehaničko uništavanje sidrima alarmantno. Procjena SeaCrasa za cijelo Sredozemlje je više od milijun ilegalnih sidrenja plovila svih veličina godišnje. Da, milijun.
To ujedno znači da državne agencije praktički “zatvaraju oči“ za više od 90% pomorskog prometa, u kojem nautički turizam ima značajan udio.
To otvara i dodatna pitanja, uključujući razmjere onečišćenja mora u skladu s direktivama MARPOL-a.
2) Zaštita okoliša (MARPOL konvencija)
Međunarodna konvencija o sprječavanju onečišćenja s brodova
(MARPOL) međunarodni je ugovor koji je usvojila Međunarodna pomorska organizacija (IMO) s ciljem sprječavanja i smanjenja onečišćenja morskog okoliša uzrokovanog operativnim ili izvanrednim okolnostima.
- Onečišćenje uljem (Aneks I): Ispuštanje ulja ili uljnih smjesa u more strogo je zabranjeno. Čak i manja curenja kaljužnih voda mogu rezultirati visokim novčanim kaznama.
- Otpad (Aneks V): Ispuštanje bilo kakve plastike u more je nezakonito. Otpad od hrane smije se ispuštati samo pod strogo propisanim uvjetima (u pravilu više od 12 nautičkih milja od obale).
- Otpadne vode (Aneks IV): U mnogim teritorijalnim vodama, osobito u zonama zabrane ispuštanja, spremnici za fekalne vode moraju se prazniti isključivo na predviđenim postajama ili dalje od granice od 12 milja od kopna. Ispuštanje fekalnih voda u manjim, plitkim uvalama predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik zbog prisutnosti crijevnih enterokoka i bakterije E. coli.
- Invazivne vrste: Manje vidljiv, ali značajan problem jest i širenje invazivnih vrsta.
3) Navigacija i sigurnost (COLREGs)
Konvencija o međunarodnim pravilima za izbjegavanje sudara na moru (COLREG) međunarodni je ugovor koji propisuje pravila plovidbe. Ova konvencija podazumijeva navigaciju, pravo prvenstva prolaska, svjetlosnu i zvučnu signalizaciju te ponašanje plovila radi sprječavanja sudara.
Prema međunarodnim pravilima, usidreno plovilo ima posebne obveze jer se smatra ograničenim u sposobnosti manevriranja u odnosu na plovilo u plovidbi:
- Zabrana zaprečivanja plovnih puteva: Sidrenje u uskim kanalima ili plovnim putovima gdje bi se mogao ometati prolaz drugih plovila strogo je zabranjeno.
- Dnevni znakovi i svjetla: Potrebno je istaknuti crnu kuglu danju ili jedno bijelo svjetlo vidljivo sa svih strana noću kako bi se signaliziralo da plovilo nije u pokretu.
- Razlika između nasukanosti i usidrenosti: Za nasukano plovilo vrijede posebna pravila, uključujući dodatnu signalizaciju (dva crvena svjetla noću).
Ali može li nautički turizam uopće biti održiv? I kako nam podaci mogu pomoći da to postignemo?
Kako učiniti nautički turizam održivijim, i pritom smanjiti njegov negativan utjecaj?
Pomorske aktivnosti, koje uključuju nautički turizam, rekreaciju, putnički i ribarski promet, generiraju značajne emisije stakleničkih plinova. Napredna analitika morskih podataka omogućuje precizno mjerenje tih emisija prema regijama, lokacijama te kroz sezonska i višegodišnja razdoblja.
Ovi alati omogućuju i praćenje novoregistriranih oblika onečišćenja, poput podvodne buke, koja utječe na ribe i morske sisavce, uključujući dupine i kitove. Promjene u ponašanju uzrokovane bukom mogu destabilizirati osjetljive morske ekosustave.
Takvi su učinci osobito vidljivi u uskim kanalima i uvalama duž jadranske obale, ali i u osjetljivim morskim područjima Grčke, Indonezije, Tajlanda i drugih država.
Analitika morskih podataka ne služi samo za praćenje utjecaja na okoliš, već i za unaprjeđenje sigurnosti plovidbe. Ona pruža vrijedne uvide vlasnicima plovila, skiperima i kapetanima, unapređujući navigaciju, procjenu rizika i operativnu učinkovitost.
Prediktivna analitika može identificirati područja pojačanog pomorskog prometa, čime se smanjuje rizik od sudara i povećava sigurnost plovidbe. A istodobno se podiže razina zadovoljstva putnika u nautičkom turizmu, smanjuju troškovi hitnih intervencija i obalne straže te doprinosi učinkovitijem upravljanju pomorskim destinacijama.
Sada je krajnje vrijeme da se uvidi i znanja koje imamo pretvore u djelovanje. Analitika morskih podataka je tu s razlogom. Da zaštitimo naša mora, unaprijedimo sigurnost plovidbe i oblikujemo pametniju i čišću budućnost na moru.