SeaCras je predstavio završne rezultate naše studije koja je napravljena uz pomoć našeg Coastal Intelligence sustava na VI. sjednici Odbora za Paklene otoke u Hvaru. Ondje su se okupili predstavnici institucija, organizacija i lokalnih dionika kako bi raspravili o sve većem pritisku nautičkog turizma na jedno od najvrjednijih otočnih područja u Hrvatskoj.
Studiju su predstavili Josip Karadža i Robert Šulc, a fokus studije je bio na pomorskoj aktivnosti u arhipelagu Paklenih (Paklinskih) otoka. Korištenjem našeg Coastal Intelligencea, temeljenog na umjetnoj inteligenciji, SeaCrasov tim analizirao je prisutnost plovila, obrasce sidrenja i područja povećanog pritiska na okoliš tijekom ljetnih sezona 2023. i 2025.
Rezultati potvrđuju ono s čime se sve veći broj obalnih zajednica već suočava. Nautički turizam raste, no bez kvalitetnog praćenja i podataka koji se mogu pretvoriti u konkretno djelovanje, utjecaj ovog oblika turizma često je teško mjeriti, upravljati njime i na njega reagirati na vrijeme.
Rezultati naše studije predstavljeni su i u regionalnom izvještaju Slobodne Dalmacije, gdje je istaknut razmjer pritiska nautičkog turizma na području Paklenih otoka.
Od detekcije plovila do pametnije zaštite obale
Prema analizi studije, plovila su zabilježena na području cijelog arhipelaga, s najvećom koncentracijom u uvalama Vinogradišće, Palmižana i Ždrilca. Tijekom vrhunca sezone, između 10:00 i 12:00 sati, u akvatoriju Paklenih otoka zabilježeno je do 500 plovila, dok su ukupne dnevne brojke bile i veće.
Studija je pokazala i jasne obrasce ponašanja plovila. Oko 50% plovila koristilo je sidra, dok je približno 30% bilo privezano uz obalu, a tu je uglavnom riječ o manjim plovilima duljine do 12 metara. Najzastupljenija su bila plovila duljine između 10 i 16 metara, koja su činila 43% zabilježenih brodica. Plovila kraća od 10 metara činila su 37%, ona između 16 i 24 metra 13%, dok su plovila dulja od 24 metra činila 7% ukupno zabilježenih plovila.
Jedan od rezultata koji najviše zabrinjavaju pokazuje da je 57% plovila bilo usidreno iznad strogo zaštićenih staništa morske cvjetnice Posidonia oceanica, osobito na područjima Soline, Prevojice i Ždrilca. Livade posidonije ubrajaju se među najvažnije morske ekosustave Sredozemlja te imaju ključnu ulogu u zaštiti bioraznolikosti, stabilnosti morskog dna, kvaliteti mora i pohrani ugljika.
Analiza je utvrdila i slučajeve vezivanja velikih plovila za stabla i obalnu vegetaciju, čime se dodatni pritisak ne stvara samo na morsko dno, nego i na osjetljivi obalni krajobraz.
Za SeaCras, ova studija pokazuje praktičnu vrijednost pristupa Coastal Intelligencea: pretvaranje satelitskih podataka, AI analize i praćenja pomorskog prometa u jasne uvide koji mogu poduprijeti donošenje odluka, planiranje zaštite i odgovornije upravljanje destinacijama.
Ohrabruje činjenica da javna ustanova „More i Krš”, zajedno s lokalnim vlastima, već radi na tome da se ovi nalazi pretoče u konkretne mjere usmjerene na zaštitu Paklenih otoka i očuvanje njihove dugoročne ekološke vrijednosti.Kako pritisak na obalna i morska područja nastavlja rasti, osobito u izrazito traženim nautičkim destinacijama, praćenje temeljeno na podacima postaje itekako nužno. Uz rješenja poput SeaCrasova sustava Coastal Intelligence, luke, obalne zajednice, javne ustanove i turistički dionici mogu bolje razumjeti što se događa na moru.
I ono najbitnije, djelovati prije nego što okolišni pritisak preraste u trajnu štetu.