Požar koji je u Lokvi Rogoznici buknuo 13. Kolovoza 2026. u ranim večernjim satima, te je zahvatio obalno područje između Omiša i Mimica, ostavio je posljedice čiji razmjeri nadilaze veličinu opožarenog područja.
Prije svega, naše su misli uz obitelji i bližnje osoba koje su u požaru izgubile život, kao i uz sve ozlijeđene te stanovnike koji su pretrpjeli gubitke i bili prisiljeni napustiti svoje domove. Ovaj požar je jedan od najtežih koji su posljednje desetljeće pogodili hrvatsku obalu, a iza sebe je ostavio uništene i oštećene domove, infrastrukturu i prirodna staništa te posljedice koje će se osjećati još dugo nakon što je vatra ugašena.
U želji da pridonesemo sanaciji i oporavku pogođenog područja, SeaCras je izradio studiju za javno dobro kako bi se što jasnije razumjelo razmjere štete i doprinijelo planiranju daljnjih adekvatnih mjera sanacije i pomoći.
Sljedeća satelitska i prostorna analiza pokazuje kako se posljedice događaja preklapaju s prirodnim staništima, izgrađenim područjima, turističkom infrastrukturom i strmim padinama na kojima nakon požara raste važnost praćenja erozije i površinskog otjecanja.
Satelitske snimke razmjera promjena
Slika 1. Procijenjeno područje zahvaćeno požarom na području Omiša i Mimica, datum snimke: 19. kolovoza 2026. (Izvor podataka: Copernicus Sentinel-2, obrada: SeaCras)
Na slici 1, prikazana je karta 19. kolovoza 2026., gdje je procijenjeno područje zahvaćeno požarom obuhvaća približno 1030 hektara. Požarište obuhvaća strme južne i priobalne padine Omiške Dinare iznad Omiša, Nemire, Stanića, Čeline i Lokve Rogoznice. Analiza kombinira višedatumske satelitske snimke, pokazatelje promjene vegetacije i opožarenosti te prostorne podatke o staništima, objektima, turizmu, prostornim planovima i reljefu.
Podaci mogu pomoći odgovoriti na pitanje koje postaje posebno važno nakon što je požar ugašen: što se nalazi unutar zahvaćenog prostora, kako se površina promijenila i gdje se mogu pojaviti dodatni rizici?
Usporedba satelitskih snimaka od 11. do 19. kolovoza pokazuje izraženu promjenu površinskog pokrova na južnim padinama između Omiša i Mimica. Na snimci nakon požara područja koja su prethodno bila prekrivena vegetacijom jasno poprimaju tonove povezane sa spaljenom vegetacijom, izloženim tlom i stijenskom podlogom.
Gdje je promjena bila najizraženija?
Na temelju satelitske interpretacije izdvojen je poligon procijenjenog požarišta od približno 1030 hektara, koji zatim služi kao osnovni prostorni sloj za daljnje preklapanje s podacima o staništima, građevinama, zaštićenim područjima i infrastrukturi.
No sama granica požarišta ne govori koliko se intenzivno površina promijenila. Zato analiza uključuje i spektralne pokazatelje poput dNBR-a i dNDVI-a.
dNBR (Differenced Normalized Burn Ratio) pokazuje koliko se spektralni signal površine promijenio između snimke prije i nakon požara. Indeks koristi bliski i kratkovalni infracrveni dio spektra, posebno osjetljiv na stanje vegetacije, sadržaj vlage i promjene povezane s izgaranjem. Više pozitivne vrijednosti u pravilu ukazuju na snažniju promjenu povezanu s požarom. [ref. Key, C.H. & Benson, N.C. (2006). Landscape Assessment (LA): Sampling and Analysis Methods. FIREMON, USDA Forest Service, RMRS-GTR-164-CD.]
Tablica 1. Vrijednosti dNBR-a i njihova kategorizacija
| dNBR | Kategorija promjene |
| < 0,10 | neizgorjelo / vrlo mala promjena |
| 0,10–0,27 | niska |
| 0,27–0,44 | umjerena |
| 0,44–0,66 | umjereno visoka |
| > 0,66 | visoka |
[ref. Key, C.H. & Benson, N.C. (2006). Landscape Assessment (LA): Sampling and Analysis Methods. FIREMON, USDA Forest Service, RMRS-GTR-164-CD.]
Slika 2. Satelitska snimka šireg promatranog područja 11. kolovoza 2026. (Izvor: Copernicus Sentinel-2) lijevo gore te satelitska snimka šireg promatranog područja 19. kolovoza 2026. (Izvor: Copernicus Sentinel-2) desno gore. Donja slika prikazuje Intenzitet promjene površine uzrokovane požarom na području Omiša i Mimica prema dNBR indeksu, na temelju usporedbe snimaka od 11. i 19. kolovoza 2026.
Prema slici 2, vidljivo je da se najviše vrijednosti u analiziranom području pojavljuju se uz jugoistočni dio Omiša, kroz zone Borak – Nemira – Stanići – Čelina – Lokva Rogoznica – Mimice, kao i na brdovitom području jugozapadno od Podašpilja. Na tim su područjima zabilježene najveće spektralne promjene između snimki prije i nakon požara, što upućuje na izraženije posljedice požara na vegetaciju i površinski pokrov.
Važna je pritom razlika između satelitski zabilježene promjene i potvrđene ekološke štete. Izdvajanje visokih dNBR vrijednosti trebalo bi koristiti kao kriterij za određivanje prioriteta daljnje provjere, a ne kao samostalnu potvrdu stupnja štete bez terenskih podataka.
Dodatnu sliku daje dNDVI, pokazatelj promjene vegetacijskog pokrova prije i nakon požara. Na slikama 3 i 4 prikazana je prostorna raspodjela vrijednosti dNDVI-a. Na analiziranom području zabilježene su vrijednosti dNDVI-a od -0,33 do 0,88. Vrijednosti oko nule označavaju područja na kojima između snimki nije došlo do značajnije promjene vegetacijskog signala. Pozitivne vrijednosti pokazuju smanjenje NDVI-a nakon požara, pri čemu veća vrijednost upućuje na izraženiji gubitak vegetacijskog signala.
Područja povećanih vrijednosti dNDVI-a se mogu povezati sa snažnim gubitkom ili oštećenjem vegetacije, a ona su uočena sjeverno od Nemire i Čeline te jugozapadno od Podašpilja, upravo na područjima povećane gustoće vegetacije prije požara. [ref. Yavuz, M. et al. (2023). Mapping burn severity and monitoring CO content in Türkiye’s 2021 Wildfires, using Sentinel-2 and Sentinel-5P satellite data on the GEE platform.]
Tablica 2. Vrijednosti dNDVI i njihova kategorizacija
| dNDVI | Kategorija promjene |
| < 0,07 | vrlo niska / neizgorjelo |
| 0,08–0,20 | niska |
| 0,21–0,33 | umjerena |
| 0,34–0,44 | visoka |
| > 0,44 | vrlo visoka |
Izvor: Zahabnazouri et al. (2025).
Područja povećanih vrijednosti dNDVI-a se mogu povezati sa snažnim gubitkom ili oštećenjem vegetacije, a ona su uočena sjeverno od Nemire i Čeline te jugozapadno od Podašpilja, upravo na područjima povećane gustoće vegetacije prije požara. [ref. Yavuz, M. et al. (2023). Mapping burn severity and monitoring CO content in Türkiye’s 2021 Wildfires, using Sentinel-2 and Sentinel-5P satellite data on the GEE platform.]
Slika 3. Promjena vegetacijskog pokrova nakon požara na području Omiša i Mimica prema dNDVI indeksu, na temelju usporedbe snimaka od 11. i 19. kolovoza 2026. (Izvor podataka: Copernicus Sentinel-2, obrada: SeaCras)
Slika 4. Promjena vegetacijskog pokrova nakon požara na području Omiša i Mimica prema dNDVI indeksu sa istaknutim područjem visoke promjene indeksa, na temelju usporedbe snimaka od 11. i 19. kolovoza 2026. (Izvor podataka: Copernicus Sentinel-2, obrada: SeaCras)
Oko 385 hektara šumskih staništa unutar požarišta
Preklapanjem procijenjenog požarišta s kartom staništa Bioportala izdvojeno je približno 385 hektara šumskih staništa unutar požarišta. Prostorna analiza pritom omogućuje razlikovanje šumskih kompleksa, šikara, travnjaka, sukcesijskih površina i drugih tipova pokrova koji se razlikuju po osjetljivosti i načinu oporavka nakon požara.
Gubitak ili oštećenje šumskog pokrova posebno je važan i zbog uloge vegetacije u zaštiti tla. Oštećenje šume može smanjiti zaštitu tla, promijeniti mikroklimatske uvjete, fragmentirati staništa i privremeno smanjiti kapacitet vezanja ugljika.
Analiza obuhvaća i prostorni odnos požarišta prema zaštićenim vrijednostima. Na širem području nalaze se Natura 2000 područja, značajni krajobraz kanjona Cetine te prirodna i kulturna baština. Prema prostornoj analizi preklapanja slojeva područja zahvaćenog požarom i prostornog obuhvata područja značajnog krajobraza, približno tridesetak hektara požarišta spada pod područja značajnog krajobraza, dok su obližnja područja ekološke mreže, Cetina i njezino ušće bila u zoni povećane izloženosti.
Požarište se preklapa s gusto izgrađenim i turističkim područjem
Jedan od ključnih nalaza prostorne analize odnosi se na građevine. Na slici 5, vidljiva je prostorna raspodjela svih objekata na širem promatranom području te dNBR indeks na istom području. Preklapanjem sloja područja zahvaćenog požarom i lokacija svih objekata na širem području, detektirano je približno 300 objekata koje se nalaze unutar požarišta, dok se dodatne stotine nalaze neposredno uz njegovu granicu. Najviše objekata zahvaćenih požarom detektirano je na područjima visoke gustoće izgrađenosti, poput jugoistočnog dijela Omiša, naselja Nemira, Stanići i Čelina.
U požarištu ili njegovoj neposrednoj blizini evidentirano je i više od 500 smještajnih objekata, što pokazuje koliko je požarna problematika na ovom dijelu obale povezana i s turističkom infrastrukturom.
Slika 5. Prostorna raspodjela objekata u odnosu na područje zahvaćeno požarom na području Omiša i Mimica, s prikazom odabranih zona (a–c) i intenziteta promjene površine prema dNBR indeksu. (Izvor podataka: Copernicus Sentinel-2, OSM, obrada: SeaCras)
A ta je dimenzija posebno relevantna tijekom ljetne sezone. Šire promatrano područje ima približno 15 000 stalnih stanovnika, dok turistički podaci pokazuju znatno povećanje prisutne populacije u sezoni. Brojni članci navode da je na opožarenom području bilo oko 12 000 turista, a sveukupna brojka ugroženog stanovništva potencijalno je sezala i do 30 000 ljudi. (Izvor: Telegram.hr, 15.8.2026.)
Nakon požara pažnja se usmjerava na rizike od erozije i površinskog otjecanja
Gašenjem požara ne završava nužno i razdoblje povećanog rizika.
Područje između Omiša i Mimica obilježavaju strme padine koje se spuštaju prema naseljima, prometnicama i obali. Nakon gubitka vegetacije, oborinska voda može brže otjecati niz padinu te lakše pokretati tlo, pepeo i sitni materijal.
Slika 6. Indeks potencijalne postpožarne erozijske podložnosti na području Omiša i Mimica, uz prikaz zgrada unutar i u blizini požarišta (11.-19.8.2026.). Više vrijednosti indeksa označavaju područja na kojima kombinacija nagiba, gubitka vegetacijskog signala, intenziteta promjene povezane s požarom i koncentracije površinskog otjecanja upućuje na veću relativnu podložnost erozijskim procesima. (Izvor podataka: Copernicus Sentinel-2, obrada: SeaCras)
Analiza akumulacije površinskog otjecanja dodatno identificira topografski uvjetovane koridore, poput jaruga i drenažnih pravaca, kroz koje se voda i materijal tijekom intenzivnih oborina mogu usmjeravati prema cestama, građevinama i moru.
Kombinacijom podataka o nagibu terena, intenzitetu spektralne promjene povezane s požarom, gubitku vegetacijskog signala i topografski uvjetovanoj koncentraciji površinskog otjecanja, izrađen je indeks potencijalne postpožarne erozijske podložnosti. Ulazni pokazatelji prevedeni su na zajedničku relativnu skalu od 0 do 1 kako bi se mogli međusobno uspoređivati i prostorno kombinirati.
Rezultat ne predstavlja količinu erodiranog tla niti vjerojatnost pojave erozije, već screening pokazatelj koji izdvaja područja s većom kombinacijom čimbenika pogodnih za razvoj postpožarnih erozijskih procesa. Prema slici 6, najviše vrijednosti indeksa uočavaju se na padinama sjeverno od Nemire i Stanića te jugozapadno od Podašpilja.
Navedeni indeks može istaknuti prioritetne zone za terenske preglede, preventivne mjere i praćenje nakon intenzivnih oborina. [ref. Efthimiou, N., Psomiadis, E. & Panagos, P. (2020). Fire severity and soil erosion susceptibility mapping using multi-temporal Earth Observation data: The case of Mati fatal wildfire in Eastern Attica, Greece. Catena, 187, 104320.]
Satelitsko praćenje može pokazati gdje se područje oporavlja, a gdje ne
Među predloženim koracima su višegodišnje praćenje satelitskih pokazatelja poput NDVI-ja, NBR/dNBR-a i NDMI-ja, analiza povratka vegetacijskog signala po različitim tipovima staništa te provjera zona visoke erozijske podložnosti nakon intenzivnih oborina. Posebnu pozornost trebalo bi usmjeriti na strme padine iznad naselja, prometnica i obalnog pojasa.
Satelitski i GIS podaci nakon ekstremnih događaja omogućuju da se požar ne promatra samo kao površina koja je izgorjela, nego kao prostorni događaj čije se posljedice istodobno odnose na vegetaciju, infrastrukturu, ljude, turizam, ali i na posljedične procese koji mogu postati važni tek nakon prvih većih oborina.
Za područje Omiša i Mimica sljedeće važno pitanje stoga nije samo koliko je površine bilo zahvaćeno, nego gdje se vegetacija oporavlja, gdje oporavak zaostaje i na kojim se lokacijama okolišna ranjivost preklapa s izloženošću ljudi i imovine.
Upravo kontinuirano prostorno praćenje može tu razliku učiniti mjerljivom i operativno korisnom.
Ova studija, fotografije te analiza su podijeljeni svima s ciljem javnog dobra te oporavka regije te se kao takvi i u te svrhe daju na slobodno korištenje.
Lista referenci:
- Key, C.H. & Benson, N.C. (2006). Landscape Assessment (LA): Sampling and Analysis Methods. FIREMON, USDA Forest Service, RMRS-GTR-164-CD.
- Yavuz, M. et al. (2023). Mapping burn severity and monitoring CO content in Türkiye’s 2021 Wildfires, using Sentinel-2 and Sentinel-5P satellite data on the GEE platform.
- Efthimiou, N., Psomiadis, E. & Panagos, P. (2020). Fire severity and soil erosion susceptibility mapping using multi-temporal Earth Observation data: The case of Mati fatal wildfire in Eastern Attica, Greece. Catena, 187, 104320.
- Zahabnazouri, S., Belmont, P., David, S., Wigand, P. E., Elia, M. & Capolongo, D. (2025). Detecting Burn Severity and Vegetation Recovery After Fire Using dNBR and dNDVI Indices: Insight from the Bosco Difesa Grande, Gravina in Southern Italy. Sensors, 25(10), 3097. https://doi.org/10.3390/s25103097.
- https://www.telegram.hr/vijesti/strani-mediji-zatrpali-hrvatsku-pitanjima-o-pozarima-ministarstvo-i-htz-krenuli-u-akciju-kontrole-stete/
- browser.dataspace.copernicus.eu