SeaCras je odnedavno jedan od partnera u konzorciju koji provodi Pollution Reduction and Early-warning for Vulnerable Ecosystems in Adriatic-Ionian Territories — PREVENT projekt, financiran iz programa IPA ADRION 419 Europske komisije!
Ovaj projekt, pod vodstvom sveučilišta Politecnico di Bari, bavi se zajedničkim izazovom onečišćenja mora u jadransko-jonskoj regiji. Taj je izazov dodatno pojačan klimatskim promjenama te predstavlja ozbiljnu prijetnju ekosustavima, zajednicama i gospodarstvima diljem regije.
Cilj PREVENT projekta je razvoj inovativnih alata i metoda za rano otkrivanje, sprječavanje i upravljanje morskim otpadom, uz uspostavu čvrste mreže dionika:
Pilot Action: Early Detection System for Marine Pollution
Pilot Action: Marine Litter Forecasting Model
Joint Solution: Sustainable Methodology for Reusing Plastics from Marine Litter
Joint Solution: Transnational Marine Litter Management System (JTMLMS)
Pilot Action: Developing an efficient, eco-friendly method for reusing plastic waste
Joint Marine Litter Prevention and Management Strategy (JMLPMS)
Climate Resilient Adriatic-Ionian Action Plan (CRAIAP)
A ono što čini PREVENT projekt posebnim jest sveobuhvatan i integriran pristup upravljanju morskim otpadom, detekciji plastike i prevenciji onečišćenja. On kombinira inovativne tehnologije, kao što su sustavi za rano otkrivanje i forecasting modeli, s platformama za razmjenu znanja, preporukama za javne politike te capacity-building aktivnostima.
Integracijom znanstvenih istraživanja, suradnje s lokalnim zajednicama i razvoja politika, PREVENT projekt nastoji ostaviti dugoročni učinak na morski ekosustav regije, povećati njegovu otpornost na klimatske promjene i pridonijeti održivom razvoju jadransko-jonskog područja.
Ovaj projekt, financiran od strane Europske komisije s ukupnim proračunom od 1.588.033 €, uključuje i budžet SeaCrasa u iznosu od 136.750 €.
Zahvaljujući tome, a u sklopu PREVENT projekta, SeaCras će primijeniti svoje tehnologije na širem području hrvatskih otoka Mljeta i Korčule, kao i u Bokokotorskom zaljevu u Crnoj Gori.
Sve više se govori o očuvanju okoliša, a svijest o važnosti zaštite prirodnih resursa i upozorenjima na sve prisutnije onečišćenje mora, tla i zraka, kao i na devastaciju okoliša, postaje sve raširenija tema u javnosti.
Ovakve inicijative, rasprave i edukacije iznimno su važne jer nas podsjećaju da kao društvo imamo odgovornost prema budućim generacijama. A upravo kroz zajedničke napore, rad na inovacijama i održive prakse možemo stvoriti temelje za zdraviji i čišći okoliš.
1) Međutim, možemo li procijeniti razmjere tog utjecaja? 2) Možemo li kvantitativno potkrijepiti pojam “ekocid”? 3) Štoviše, je li devastacija lokalizirana ili je utjecaj znatno širi?
Čak i iz Google Mapsa je jasno vidljivo da je plićina u neposrednoj blizini obale prekrivena finim sedimentima iz kamenoloma, no iza toga se krije mnogo detalja koje “oko” ne može vidjeti.
Proveli smo studiju, temeljenu na našoj AI obradi satelitskih podataka visoke prostorne rezolucije, o utjecaju kamenoloma na onečišćenje mora te neke od rezultata prikazali na slikama 1) i 2).
Slika 1) Satelitska snimka područja Pučišće na Braču (lijevo) i tematska karta kvantitativne izmjerene koncentracije suspendiranih tvari u stupcu mora korištenjem AI algoritama SeaCrasa, na datum 08.11.2024 (desno).
Slika 1) prikazuje relativno mirno vrijeme, bez vjetra, dok je na slici 2) prikazan slučaj značajne bure na širem području akvatorija.
Slika 2) Satelitska snimka područja Pučišće na Braču (lijevo) i tematska karta kvantitativne izmjerene koncentracije suspendiranih tvari u stupcu mora korištenjem AI algoritama SeaCrasa, na datum 15.11.2024 (desno).
I tu dolazimo do evidencije pravog problema. Na slici 2) prikazani su rezultati naše AI obrade podataka, a koji kvantitativno pokazuju iznimno povećanje koncentracije suspendiranih tvari u stupcu mora. Izmjerena koncentracija suspendirane tvari u stupcu mora u sredini zaljeva na slici 2) je 5 puta veća nego koncentracija izmjerena na slici 1), koja prikazuje datum bez vjetra. Štoviše, uz južnu obalu povećanje je i preko 10 puta.
Isto tako, može se kvantificirati zona utjecaja koja obuhvaća čitav zaljev te je znatno veća od onoga što i sami žitelji mjesta vide!
Razlog ovom problemu, koji se vjerojatno periodično ponavlja, jest bura koja raznosi materijal s kamenoloma, smještenog na sjeveroistočnoj strani otoka. Bura raznosi materijal po širem području, a dobar dio završava u moru i cijeli zaljev prekriva značajnim nanosima.
Ovo onečišćenje mora je prirodni fenomen koji se dodatno pojačava utjecajem urbanizacije, koja često rezultira većim količinama neadekvatno zaštićenog građevinskog i industrijskog otpada, čime se narušavaju kakvoća mora i prirodna ravnoteža morskog ekosustava. Naša rješenja za detekciju i praćenje zamućenja mora omogućujuprecizno praćenje utjecaja ovakvih događaja putem napredne satelitske tehnologije i analize podataka. Jedino tako mogu se pružiti pravovremene informacije ključne za donošenje mjera očuvanja okoliša i održivog upravljanja obalnim područjima.
Kumulativno, kroz godine, učinak je devastirajući za morski okoliš, jer se nanosima zatrpava dno, te dolazi do degradacije staništa. Naravno, fizikalno-kemijski pokazatelji kvalitete mora je periodički ukazuju na loše stanje, iako mikrobiološko stanje nije pod ovim utjecajem.
Korištenjem naše tehnologije, odgovorili smo na sva gore navedena pitanja i možemo zaključiti da je u pitanju jedna vrsta sporog ekocida. Međutim, isto tako treba razumjeti da su okolišne studije i studije utjecaja tradicionalno rađene na udžbeničkom znanju, koje iako primjenjivo, ne mogu predvidjeti neočekivane situacije, pogotovo u kontekstu klimatskih promjena.
Adekvatno suočavanje s devastacijom morskog okoliša, promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem, klimatskim promjenama, zagađenjem i degradacijom biosfere na širem području zahtijeva sveobuhvatan i strateški pristup. Ključni elementi takvog pristupa uključuju kontinuirani nadzor, analizu trendova i predikciju budućih scenarija, a sve to temelji se na primjeni naprednih tehnologija poput digitalnih blizanaca okoliša. Ovi alati omogućuju precizno praćenje, usporedbu i modeliranje budućih utjecaja, čime stvaraju osnovu za donošenje održivih i učinkovitih odluka.
SeaCras, u suradnji s partnerom Smeco AS, trenutno provodi bilateralni projekt pod nazivom ‘Feasibility Study for SeaCras’s Earth Observation-Enabled Products to Foster Sustainable Blue Growth and Norway’s Coastal Tourism’. Ovaj projekt financira Innovation Norway pod nazivom ‘Bilateral Cooperation in Green and Blue Sectors Between Croatia and Norway’.
Cilj projekta nije samo testiranje prednosti SeaCrasovih proizvoda, koji su osmišljeni i razvijeni za dionike u cruising industriji, pomorskom prometu i priobalnom turizmu, već i njihovo nadopunjavanje stvarnom studijom o emisijama u morskom okolišu na brojnim lokacijama, uključujući luke, fjordove i zaštićena morska područja.
Implementacijom SeaCrasova sustava na više lokacija u Norveškoj, zajedno s lakšim umrežavanjem i komunikacijskim aktivnostima Smeco AS-a, među dionicima se razvija revolucionarna studija velikih razmjera o emisijama u morskom okolišu s kruzera i luka na brojnim destinacijama. Novo poglavlje održivog poslovanja zahtijeva integraciju ekoloških procjena u vlastite poslovne modele, pa stoga i studije izvedivosti, kao strateški dokumenti, moraju evoluirati kako bi odražavale ovaj pomak koje za cilj ima snažniji održivi razvoj.
Jedinstvena vrijednost SeaCrasa leži u našoj sposobnosti istovremenog praćenja desetaka lokacija. Ova mogućnost pruža neusporediv uvid u međuodnos poslovanja cruising industrije i industrije turizma te njihov utjecaj na morski okoliš norveških fjordova, zaljeva i obale.
Studije poput ove bit će ključne za održivi razvoj industrije kružnih putovanja, a budući projekti proširit će se na velike studije u Jadranu, Sredozemlju, Karibima, Crvenom moru i šire.
Dio rezultata bit će objavljen u UN Ocean Prediction Atlasu s ciljem poticanja uključivanja zajednice u projekte očuvanja i obnove okoliša, kao i promicanja podataka otvorenih za javnost i ‘open science’ pristupa.
Zahvaljujemo organizaciji Innovation Norway na njihovoj podršci kroz bespovratna sredstva, mentorstvo i kontinuiranu suradnju.
SeaCras je pozvan da održi predavanje 11.12.2024. na radionici Jačanje otpornosti turizma na klimatske promjene u organizaciji Ministarstva turizma i sporta, čiji je cilj osvijestiti stručnjake iz turističkog sektora o utjecaju klimatskih promjena, njihovim rizicima te mogućnostima prilagodbe za jačanje otpornosti lokalnih zajednica.
Ciljane skupine radionice su bili dionici u turizmu, potencijalni investitori, vlasnici turističkih objekata, voditelji projekata i tehničkih stručnjaka, znanstvena i stručna zajednica, lokalno stanovništvo i šira javnost.
Slika 1. AI analiza podataka o stanju mora na lokaciji Paklinski otoci, Hrvatska. Paklinski otoci su jedna od najatraktivnijih lokacija za nautičare.
Naše predavanje pod nazivom Evidencija i evaluacija utjecaja turizma na morski okoliš – AI analiza podataka imalo je fokus na prikazu kako bolje razumijevanje podataka može pomoći u jačanju otpornosti turizma na klimatske promjene — usredotočili smo se na konkretne, uspješne primjere naših partnera s Jadrana, kao sto su luke za kruzere u Dubrovniku, Korčuli i Zadru, ali i zastićena područja poput Parka prirode Telašćica ili Nacionalnog parka Brijuni.
Prikazali smo kako rade neki od nasih proizvoda, kao što su SeaCras aplikacija — inovativni marketinški alat za demonstraciju ulaganja u održivost destinacije i morskog ekosustava i ESG usluga izvještavanja za dionike turizma u priobalju.
Slika 2. Letak sa QR kodom za pristup SeaCras aplikaciji, pokrenutoj na području luke Málaga.
U pozadini aplikacije koja je jednostavna za korištenje kako bi se uključile sve dobne skupine gostiju i domicilnog stanovništva, je kompleksna i robustna AI analiza različitih setova okolišnih podataka, kako o stanju mora, kao i o stanju atmosfere i stanju obale. SeaCras aplikaciju smo dizajnirali i izradili prvi put još 2020. godine, a sada je koristi više dionika iz sektora turizma na tri kontinenta. Dionici iz sektora turizma koji mogu imati odmah značajnu korist od nase aplikaciju su hoteli i resorti, kao i kampovi na moru te marine i koncesionari plaža.
Kao pozitivan pomak vidimo činjenicu da klimatska sigurnost i okolišna održivost sve više postaju dio prakse poslovanja dionika u turizmu te sve važnija tema među domicilnim stanovništvom. A tehnologija je tu kako bi pružila podršku u ovoj tranziciji.
CEO SeaCrasa, Mario Špadina, imenovan je članom Upravnog odbora Međunarodnog instituta za klimatske aktivnosti (IICA), udruge čiji je SeaCras član od 2024. godine!
Osim Marija, kao najnovijeg člana Upravnog odbora, skupština IICA-e izabrala je i još jednog novog člana – Jakova Kolegu, CEO-a Greengreen Advisoryja. Jakov i Mario pridružili su se ponovno izabranim članovima Javieru Manzanaresu Allenu i Goranu Romcu, pod vodstvom predsjednice Marije Pujo Tadić.
Ovaj tim nesumnjivo čini izvanrednu skupinu stručnjaka koja će nastaviti borbu protiv klimatskih promjena kroz smanjenje emisija CO2 i promociju drugih inicijativa za ublažavanje klimatskih rizika.
Vizija IICA-e je učiniti Europu prvim klimatski neutralnim kontinentom do 2050. godine, kroz suradnju svih sektora i poslovne zajednice, i zato smo ponosni što smo dio ove organizacije.
Kako IICA planira ostvariti ovaj ambiciozni cilj? Evo glavnih ciljeva i aktivnosti instituta:
IICA je posvećena razvoju sveobuhvatne strategije za suzbijanje klimatskih promjena, promicanju mjera ublažavanja te podizanju svijesti javnosti o opasnostima ugljičnog otiska. Kroz poticanje rješenja za smanjenje emisija CO2 te zagovaranje zaštite zraka i ozonskog sloja, IICA nastoji promicati proaktivnu zaštitu okoliša i održivi razvoj.
Osim toga, poticanjem za što bržim usvajanjem Strategije niskougljičnog razvoja i Strategije za prilagodbu klimatskim promjenama, IICA nastoji potaknuti brži gospodarski napredak uz podršku provedbi ključnih okvira poput Zakona o klimi i Europskog zelenog plana.
Upravo zato je Mario i više nego prikladan izbor za člana Upravnog odbora IICA-e. Već je nebrojeno puta pokazao predanost održivosti plave ekonomije i klimatskoj sigurnosti, kao i kontinuirani rad na podizanju svijesti o učincima klimatskih promjena na biosferu te povećanju ekološke pismenosti u poslovnom sektoru.
