Četvrtu godinu zaredom provodi se istraživanje o tome kako građani Hrvatske poznaju, doživljavaju, koriste i vrednuju umjetnu inteligenciju.
Istraživanje je organizirao SeaCras uz pokroviteljstvo Sveučilišta Algebra Bernays. Znanstveni tim čine prof. dr. sc. Robert Kopal, izv. prof. dr. sc. Krešimir Žnidar i dr. sc. Darija Korkut, a terensko istraživanje provela je agencija Prizma CPI.
Ovogodišnje istraživanje obuhvatilo je 2.452 ispitanika u dva dijela: osobno anketiranje u kućanstvima na uzorku od 1.450 ispitanika i internetsko istraživanje na uzorku od 1.002 ispitanika. Prikazani rezultati temelje se na ponderiranim podacima internetskog istraživanja, usklađenima s referentnim osobnim anketiranjem i demografskim podacima Popisa stanovništva 2021.
Raste poznavanje umjetne inteligencije
Udio građana koji procjenjuju da dobro poznaju umjetnu inteligenciju porastao je s 21% u 2023. na 45% u 2026. godini. U posljednjih šest mjeseci 82% građana bilo je barem umjereno izloženo informacijama o AI-ju, a 96% barem malo.

Prosječni indeks AI pismenosti, temeljen na samoprocjeni poznavanja pojmova, iznosi 53 od mogućih 100 bodova. Prema klasifikaciji u istraživanju, 32% građana ima visoku, 57% srednju, a 10% nisku razinu AI pismenosti.
Pozitivne asocijacije na AI navodi 51% građana, a negativne 44%. Pozitivan opći stav prema umjetnoj inteligenciji ima 41% građana, neutralan 38%, a negativan 21%. Najčešća pojedinačna asocijacija je korisnost, koju odabire 48% građana.
AI alati najčešće služe za informacije i prevođenje
AI alate poput ChatGPT-ja, Geminija, Perplexityja i Copilota dnevno ili tjedno koristi 58% građana. Ukupno ih 77% koristi ili ih je barem isprobalo.

U toj skupini prevladava privatna uporaba: 63% navodi isključivo privatne svrhe, 31% privatne i poslovne, a 6% isključivo poslovne svrhe. Među onima koji koriste ili su isprobali AI alate, 82% navodi da ih je koristilo za prikupljanje informacija, a 71% za prevođenje teksta.
Medicinski savjeti treća su najčešće navedena primjena, s udjelom od 67% u istoj skupini. Savjete o prehrani, vježbanju i zdravijem životu navodi 58%, a savjete za mentalno zdravlje 27%. Ti podaci opisuju iskustvo korištenja AI alata za navedene svrhe; istraživanje ovim pitanjem ne utvrđuje jesu li korisnici time zamijenili stručnu zdravstvenu pomoć.
Povjerenje ovisi o području primjene
Primjeni AI sustava vjeruje 29% građana, dok joj 28% ne vjeruje. Najveća skupina, 44%, odabire sredinu ljestvice. Među ispitanim područjima najviše povjerenja uživa primjena AI-ja u obrazovanju, s 40%, a slijedi zdravstvena skrb s 34%.

Prihvatljivost AI savjeta također se razlikuje po područjima. Savjete povezane s računalima i informacijskim tehnologijama prihvaća 53% građana, planiranjem putovanja 51%, pravnim pitanjima 47%, financijama i investicijama 37%, a zdravstvom 36%. Psihološko savjetovanje prihvatljivo je za 26% građana.
Niža je prihvatljivost nekih javnih primjena: korištenje AI-ja u državnim i javnim uslugama prihvaća 37% građana, u autonomnim vozilima u javnom prometu 30%, a pri donošenju odluka u sudskim i upravnim sporovima 24%.
Građani oprezno pristupaju prepuštanju zadataka
Polovici građana prihvatljivo je da AI alat u njihovo ime pronađe i usporedi informacije. Rezervaciju termina ili sastanka prihvaća 34%, a ispunjavanje administrativnog obrasca 32%.
Prihvatljivost je niža kada zadatak uključuje raspolaganje novcem. Kupnju uz osobnu potvrdu prihvaća 29% građana, kupnju bez dodatne potvrde 11%, a upravljanje osobnim financijama 10%. Razlika između kupnje uz potvrdu i bez nje upućuje na važnost zadržavanja korisničke kontrole nad postupcima AI-ja.
Privatnost i društvene posljedice izazivaju zabrinutost
Gotovo polovica građana, 49%, očekuje da će AI dugoročno biti podjednako dobar i loš za društvo. Uglavnom pozitivan učinak očekuje 25%, a uglavnom negativan 18%.

Negativan utjecaj na privatnost očekuje 72% građana, a na međuljudske odnose 60%. U obrazovanju negativan učinak očekuje 40%, a pozitivan 34%. Zdravstvena skrb jedino je od četiriju ispitanih područja u kojem pozitivna očekivanja nadmašuju negativna, s omjerom od 30% prema 24%.

Zabrinutost zbog mogućeg utjecaja AI-ja na javno mnijenje putem lažnih vijesti, dezinformacija i manipulacije izražava 65% građana. Njih 56% zabrinuto je da neće moći razlikovati sadržaj koji je stvorila umjetna inteligencija od sadržaja koji je stvorio čovjek.
U području rada 47% građana očekuje da će zbog AI-ja u Hrvatskoj u sljedećih pet do deset godina nestati mnogo poslova. Njih 27% ne očekuje promjene, dok 10% očekuje stvaranje više poslova. Navedeni nalazi predstavljaju očekivanja i zabrinutosti građana.
Očekivanja od obrazovanja ostaju podijeljena
Iako 42% građana očekuje da će AI učenicima i studentima olakšati završavanje obrazovanja, prisutne su rezerve prema drugim mogućim učincima. Negativan utjecaj na kreativnost očekuje 50%, na kvalitetu usvojenog znanja 45%, a na mentalno zdravlje učenika i studenata 51% građana.
Ti rezultati pokazuju da se očekivanja o lakšem završavanju obrazovanja razlikuju od očekivanja o kvaliteti obrazovnog iskustva i dobrobiti učenika i studenata.
Uporabu na poslu trebaju pratiti jasna pravila
Među zaposlenima i samozaposlenima 56% navodi da koristi AI na poslu. Taj udio uključuje i uporabu za osobnu pomoć, a ne za službene zadatke.
Među korisnicima AI-ja na poslu 62% navodi da u njihovoj organizaciji ne postoje pravila ili upute za njegovo korištenje. Jasna pravila navodi 14%, dok 15% kaže da upute postoje, ali nisu jasne. Nalazi upućuju na potrebu da organizacije jasnije urede korištenje AI alata i zaposlenicima pruže razumljive smjernice.
Suradnja s ljudima najčešća je slika budućnosti
Gledajući deset godina unaprijed, 31% građana AI zamišlja kao suradnika koji radi uz ljude. Kao alat vidi ga 24%, kao prijetnju 21%, a kao zamjenu za ljude 19%. Kao najveću pojedinačnu korist umjetne inteligencije građani najčešće izdvajaju zamjenu ljudi u rizičnim aktivnostima, koju odabire 20% ispitanika.

Rezultati istraživanja daju podlogu za razvoj i uvođenje AI rješenja koja uz praktičnu korist uvažavaju zabrinutosti korisnika, potrebu za zaštitom privatnosti i mogućnost kontrole nad zadacima koje tehnologija obavlja.
Pregled prvog dijela rezultata istraživanja i opis metodologije dostupni su na poveznici u ovom PDF-u.
Postoci su zaokruženi, pa zbrojevi pojedinih kategorija mogu odstupati od 100%.
Uskoro ekskluzivno: AI i satelitska tehnologija u zaštiti mora i voda
Bi li građani vjerovali sustavu koji satelitskim snimkama i umjetnom inteligencijom prati kvalitetu mora i voda te upozorava na moguće onečišćenje?
U drugoj objavi rezultata istraživanja donosimo odgovore iz cjeline "More i vode". Otkrit ćemo koliko građane zabrinjava stanje mora, rijeka i jezera u Hrvatskoj, koliko im je važan pristup aktualnim informacijama o njihovoj kvaliteti te bi li podržali da se tehnološka upozorenja koriste za dodatne provjere i preventivno djelovanje.
Prikazat ćemo i koje primjene građani smatraju najkorisnijima te kako se stavovi razlikuju među generacijama.
Drugi dio rezultata istraživanja objavljujemo uskoro na našem webu.
O istraživačkom timu i partnerima
Uz SeaCras, nekoliko je ustanova i stručnjaka sudjelovalo u ovom istraživanju.
Sveučilište Algebra Bernays, nastalo povezivanjem Algebre i Veleučilišta Edward Bernays, najveće je privatno sveučilište u Hrvatskoj, usmjereno na obrazovanje i istraživanje u područjima digitalnih tehnologija, umjetne inteligencije, podatkovne znanosti, ekonomije i komunikacija.
Prof. dr. sc. Robert Kopal, znanstveni direktor SeaCrasa i voditelj Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje na Sveučilištu Algebra Bernays, stručnjak je za umjetnu inteligenciju, podatkovnu i sigurnosnu analitiku te strateško odlučivanje, autor 15 knjiga i više od 80 znanstvenih i stručnih radova, s bogatim iskustvom u akademskom, poslovnom i državnom sektoru.
Izv. prof. dr. sc. Krešimir Žnidar, psiholog, znanstvenik i osnivač agencije Prizma CPI, stručnjak je za istraživanje tržišta i javnog mnijenja, istraživačku metodologiju i analizu podataka, s više od 25 godina iskustva u vođenju istraživačkih projekata i sveučilišnoj nastavi.
Dr. sc. Darija Korkut, profesorica na Sveučilištu Algebra Bernays i EFFECTUS veleučilištu, stručnjakinja je za analitičke metode, bihevioralnu ekonomiju, kreativno i kritičko mišljenje te strateško odlučivanje, autorica 11 knjiga s profesionalnim iskustvom u diplomaciji i sigurnosno-obavještajnom sustavu.
Tvrtka Prizma CPI neovisna je hrvatska agencija specijalizirana za istraživanje tržišta i javnog mnijenja, koja više od 25 godina provodi kvantitativna i kvalitativna, poslovna i društvena istraživanja te organizacijama pruža analitičke uvide za donošenje odluka temeljenih na podacima.